Kina je zaprijetila da će zadati “direktan udarac” Tajvanu nakon što je Donald Trump naredio otimanje Madura i najavio preuzimanje vlasti u Venezueli .
Analitičari su izrazili zabrinutost da bi američka operacija otmice predsjednik i preuzimanja naftne industrije mogla ohrabriti Peking, koji dugo tvrdi da je Tajvan separatistička pokrajina koju treba “ponovno ujediniti” s kopnom. Tajvan ima svoju demokratski izabranu vladu i tvrdi da bi njegov narod trebao odlučivati o svojoj budućnosti.
Kineska vlada oštro je kritizirala Trumpove postupke u Venezueli, dok je formalno odbacila usporedbe s vlastitim zahtjevima za Tajvanom. No, čitajući kineske državne medije, stvara se drugačija slika.
Sada imaju ‘retoričko pokriće’
Kineski komentatori i vojni analitičari su sve češće i prije akcije u Venezueli otvoreno pisali kako američki potezi u inozemstvu otkrivaju fleksibilno tumačenje suvereniteta kada Washington smatra da su njegovi interesi ugroženi. Smjena Madura, nakon čega slijedi eksplicitno sudjelovanje SAD-a u upravljanju tranzicijom, riskira da se u budućim kineskim narativima navede kao dokaz da velike sile izravno interveniraju kada to zahtijevaju geopolitički ili ekonomski interesi. To bi moglo izazvati pitanja u susjednom Tajvanu, gdje takav argument ima posebnu težinu nakon što je Narodnooslobodilačka vojska nedavno provela velike zračne i pomorske vježbe oko Tajvana, simulirajući blokade i zajedničke udarne operacije.
U kineskom diskursu, Tajvan se predstavlja kao unutarnja stvar, no Peking se dugo borio protiv zapadnih kritika bilo kakve upotrebe sile protiv otoka. Operacija u Venezueli sada bi mogla ponuditi retoričko pokriće. Kineski dužnosnici mogli bi ukazati na američke akcije na zapadnoj hemisferi kako bi tvrdili da je Washington oslabio vlastiti moralni autoritet kako bi se suprotstavio odlučnim mjerama drugdje, piše BneIntelliNews.
Ovdje je bitno glasiti da je Kina imala značajne investicije u Venezueli, a potez Trumpa je svakako djelomično usmjeren i na istiskivanje utjecaja Kine.
SAD je prekršio međunarodno pravo upotrebom sile protiv suverene države, rekao je Chen Binhua, glasnogovornik Ureda za poslove s Tajvanom pri kineskom Državnom vijeću, na redovitom brifingu u srijedu. “Odlučno se protivimo tome”, rekao je Chen, prema pisanju China Dailyja.
Zapadni komentatori su izrazili zabrinutost zbog događaja koji se odvijaju u Venezueli, rekavši da će to otvrdnuti stav Pekinga o njegovim opcijama u Tajvanu, ako se ne iskoristi izravno za opravdanje vlastite kineske vojne akcije.
Tony Zhao, viši suradnik u Carnegie China, primijetio je da “Washingtonovo predstavljanje operacije u Venezueli kao provođenja zakona blisko odražava kinesku vlastitu pravnu karakterizaciju planova protiv Tajvana”.
Narativ ‘sfere utjecaja’
Emily Thornberry, predsjednica britanskog odbora za vanjske poslove, izjavila je za emisiju Westminster Hour na BBC Radio 4 da američki napad na Venezuelu “nije bio legalna akcija” i da bi mogao ohrabriti Kinu i Rusiju.
Rekla je da je napad opravdan Trumpovim stavom da i Južna Amerika predstavlja njegovu “sferu utjecaja”. “Predsjednik Putin će vjerojatno reći, pa, Ukrajina je u mojoj sferi utjecaja – na što se žalite? A Xi bi to mogao reći i za Tajvan. To postavlja strašan presedan i stvarno je zabrinjavajuće”.
Peking je formalno odbacio usporedbu. Chen je rekao da je status Tajvana fundamentalno drugačiji, opisujući ga kao “kineski Tajvan” i rekavši da je njegova budućnost “unutarnja stvar” kineskog naroda.
Istodobno je izdao izravno upozorenje skupinama koje se zalažu za neovisnost na otoku, rekavši: “Ako se separatističke snage ‘tajvanske neovisnosti’ usude poduzeti nepromišljene akcije i prijeći crvenu liniju, poduzet ćemo odlučne mjere i zadati im direktan udarac”.
Američki obavještajci: Kineska vojska uskoro spremna
Kina smatra Tajvan svojim teritorijem, unatoč tome što otok ima vlastitu vladu, vojsku i demokratski sustav od kraja kineskog građanskog rata 1949. Većina zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, diplomatski priznaje Peking kao glavni grad Tajvana, ali se protivi svakoj jednostranoj promjeni statusa quo, posebno silom.
Napetosti u Tajvanskom tjesnacu pojačale su se posljednjih godina jer je Kina povećala vojni pritisak na otok, a SAD su ojačale svoju političku i vojnu podršku Taipeiju.
Kineski predsjednik Xi Jinping više je puta izjavio da je spreman “ponovno ujediniti” otok s kopnom, ako bude potrebno i silom, dok izvješća američkih obavještajnih službi ukazuju na to da će kineska vojska biti spremna pokrenuti invaziju do 2027. – što je sada manje od godinu dana udaljeno.
Jadranka Polović: Trump operacijom Venezuela torpedira kineski utjecaj u regiji. Peking je nemoćan
