Vladimir Putin uputio je Europi jezivu prijetnju u utorak, upozoravajući da Rusija ne samo da je “spremna” za rat na kontinentu, već bi ga mogla procesuirati takvom silom da “neće imati više s kime pregovarati o miru” kada on završi.
Usred očajničkih pregovora o okončanju rata u Ukrajini, ruski predsjednik je rekao da ne želi novi sukob – ali da neće oklijevati u napadu ako ga isprovociraju europski podupiratelji Kijeva.
Putinova vojska je djelovala “kirurški” u Ukrajini, ustvrdio je. Ne bi imala istu suzdržanost u slučaju sukoba s NATO-om, rekao je.
Unatoč svoj raskoši parada i vježbi na istočnoj granici Europe, ruska vojska iscrpljena je dugim ratom u Ukrajini. Ipak, ostaje najveći u Europi – i oštar prema zahtjevima modernog ratovanja.
The Independent gleda ima li Europa trenutno vojnu i ekonomsku snagu za uspjeh na bojnom polju protiv Rusije.
Kakve su obje vojske u usporedbi?
Ruska vojska je tijekom rata narasla na ogromnih 1,32 milijuna aktivnog osoblja, unatoč velikim gubicima na bojnom polju. Ta brojka zasjenjuje bilo koju stalnu vojsku na kontinentu.
Rat je omogućio Putinu da donese zakone za tri proširenja svoje vojske od 2022. On namjerava izgraditi drugu najveću vojsku na svijetu, nakon Kine, s redovnom vojskom od 1,5 milijuna, do 2,38 milijuna uključujući pričuve.
Europa se tek sada budi s obzirom na nedostatak svoje obrane, ohrabrena uočenom prijetnjom na njezinoj granici i administracijom Bijele kuće koja nije voljna nastaviti plaćati račune. Potrošnja je općenito u padu od kraja Hladnog rata, pa je njena snaga u jedinstvu.
Zajedno, NATO može rasporediti 3,14 milijuna aktivnog osoblja i 2,75 milijuna pričuve, što ukupno iznosi 5,89 milijuna osoblja. Blok ima više od 14.000 tenkova i oko 21.000 zrakoplova. Rusija trenutno može iskoristiti oko 2 milijuna rezervi, što ukupno iznosi oko 3,32 milijuna. Ima oko 12.000 tenkova i gotovo 4.500 zrakoplova. Obje strane imaju nuklearno oružje.
Razlike u potrošnji
Donald Trump je u pravu da se NATO u velikoj mjeri oslanja na snagu Sjedinjenih Država – iako se to polako vraća u ravnotežu. Očekivalo se da će ukupna potrošnja saveznika dosegnuti 1,59 bilijuna dolara 2025., ali Washington je bio na putu da pokrije 980 milijardi dolara od toga.
Da se Washington nije uspio pridružiti europskom ratu s Rusijom, NATO bi danas imao procijenjenih 608 milijardi dolara nasuprot oko 145 milijardi dolara koje godišnje troši Rusija. Međunarodni institut za strateške studije (IISS) rekao je da bi ruska svota mogla vrijediti više od 460 milijardi dolara, prilagođeno kupovnoj moći.
Europske varijacije u taktici i tehnologiji također bi stvorile neučinkovitost, problem s kojim se ujedinjena Rusija ne bi suočila.
Podrška javnosti u Europi je nalomljena
Potpora javnosti uvelike bi ovisila o tome tko je prvi napao. No dok se Rusija već mobilizirala, europske bi demokracije imale više poteškoća s pronalaženjem voljnih dobrovoljaca.
Francuski general je prošlog mjeseca izazvao buru kada je rekao da Francuska mora biti “spremna izgubiti svoju djecu” i ekonomski patiti u slučaju rata.
Kad je premijer Ujedinjenog Kraljevstva Rishi Sunak 2024. godine predložio program državne službe – znatno kraći od vojnog roka – samo 47 posto javnosti to je podržalo. Najvažnije je da su se mlađi ljudi koji su trebali voditi rat velikom većinom tome protivili.
Zatim tu je i trošak. Europska poduzeća još uvijek se oporavljaju od Covida dok cijene stanarina i energije rastu, a potonje je već povezano s ratom u Ukrajini. Mobilizacija bi mogla privremeno podići usporena gospodarstva, ali bi dugotrajni sukob poremetio trgovinu i odvratio ulaganja.
Rusija je barem imala gotovo desetljeće da pooštri svoju monetarnu i fiskalnu politiku između aneksije Krima 2014. i invazije 2022.
