Vrhovni sud donio je odluku u slučaju prava potrošača koji su konvertirali kredite u švicarskim francima.
Odluka peteročlanog vijeća Vrhovnog suda u najvećem dijelu ide u korist banaka, konkretno, Zagrebačke banke koja je bila tužena, ali ona ne znači ujednačavanje sudske prakse, već da neko drugo vijeće Vrhovnog suda u nekom drugom predmetu može odlučiti drukčije.
Pravna nesigurnost
Presuda i rješenje Vrhovnog suda usvojeno na sjednici 8. travnja 2025. prihvatilo je reviziju Zagrebačke banke i ukinulo presude Općinskog suda u Sisku i Županijskog suda u Zadru koje su potrošaču E. J. iz Siska, premda je izvršio konverziju kredita u švicarskim francima, dosudile pravo na povrat preplaćenih sredstava, ukupno nešto više od devet tisuća eura.
Ujedno se priklonilo kompromisnom rješenju Građanskog odjela Vrhovnog suda iz prosinca 2022. koje je uslijedilo nakon potpuno oprečnih stajališta Vrhovnog suda, ali koje nikada nije javno objavljeno. Posebno je zanimljivo da Vijeće priznaje kako je neujednačena praksa Vrhovnog suda najveći izvor pravne nesigurnosti.
Koordinator Udruge Franak Goran Aleksić rekao je da tom presudom, iz travnja ove godine, vijeće, njezina članica i izvjestiteljica Senija Ledić zauzimaju stav kojim se, u najmanju ruku, stavlja u položaj Ustavnog suda ili zakonodavca te iznad kolega sudaca Vrhovnog suda, uzimajući si za pravo omalovažavati druga vijeća. Posebno su se okomili na Seniju Ledić, članicu sudskog vijeća, optuživši je za sukob interesa i pristranost u sudskom postupku.
Vrijednosni sudovi
“Tom presudom i rješenjem odlučeno je da potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo samo na iznose zateznih kamata do dana konverzije, ali ne i na glavnicu preplaćenih iznosa na temelju izuzeća ništetnih ugovornih odredaba. Presuda je opsežna u bespotrebnom i proturječnom pravnom teoretiziranju, uz evidentne primjese političkoga govora potpuno neprimjerenog jednoj presudi iz potrošačkoga i obveznog prava, dok je, s druge strane, utemeljena na potpuno promašenim shvaćanjima o posljedicama ništetnosti”, ocijenila je Udruga Franak u vrlo oštro intoniranom priopćenju.
Vrhovni sud priopćio je da ne želi komentirati vrijednosne sudove Udruge Franak, navodeći da pravna shvaćanja izražavaju u svojim odlukama, koja su podložna kritici kako u pogledu obraćanja Ustavnom sud RH ili Europskom sudu za ljudska prava ili Sudu Europske unije, tako i u stručnim člancima ili u medijskim reakcijama. “Međutim, nedopustivo je obezvrjeđivanje, difamiranje i omalovažavanje sudaca uopće, a naročito sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje tvori vrh sudbene vlasti”, navode u priopćenju.
