Dok Trump bezuspješno poziva saveznike u pomoć, a Hormuški tjesnac ostaje praktički zatvoren i cijene goriva divljaju u sliku ulaze američki marinci.
Pentagon je već pokrenuo raspoređivanje 31. marinske ekspedicijske jedinice, brze interventne snage od oko 2200 marinaca, na Bliski istok, kako je izvijestio The Wall Street Journal, a Sjedinjene Države mogle bi iskoristiti tu jedinicu za zauzimanje jednog ili više otoka uz južnu obalu Irana, prvenstveno kako bi obudzale seriju iranskih napada na komercijalne brodove.
Ova jedinica u kojoj se nalaze i snage za specijalna djelovanja, ukrcana na amfibijski jurišni brod USS Tripoli, trebala bi stići na Bliski istok iz Japana za nešto više od tjedan dana.
Marinska ekspedicijska jedinica je samodostatna postrojba koja djeluje s brodova, koristeći ih kao mobilnu bazu. Sastoji se od četiri elementa – kopnene borbene jedinice marinskog pješaštva, opremljene oklopnim vozilima i topništvom; zrakoplovne jedinice s MV-22 Osprey tiltrotornim letjelicama (hibridna letjelica koja kombinira sposobnosti helikoptera – vertikalno polijetanje i slijetanje- i zrakoplova – velika brzina i dolet, op. a.), helikopterima i borbenim zrakoplovima poput F-35B pete generacije, zatim zapovjednog tima koji koordinira kretanje jedinice te logističke bojne koja osigurava ključnu potporu, opskrbu i održavanje opreme. Marinska ekspedicijska jedinica specijalizirana je za izvođenje napada s mora i iz zraka.
America’s military capabilities and advantages are building. pic.twitter.com/TTnXVdmYqD
— U.S. Central Command (@CENTCOM) March 17, 2026
Ključni otoci
U utorak je američka vojska bacila duboko probojne bombe težine oko 2300 kilograma na utvrđene iranske položaje uz obalu, koji se koriste za smještaj protubrodskih krstarećih projektila, prema Središnjem zapovjedništvu SAD-a (CENTCOM), koje je odgovorno za američke snage na Bliskom istoku.
Iran kontrolira niz malih otoka uz svoju južnu obalu, koje režim koristi za naftnu infrastrukturu, smještaj projektila i skrivanje brodova u špiljama. Najznačajniji među njima u gospodarskom smislu je otok Harg, smješten na sjevernom kraju Zaljeva, oko 600 kilometara od tjesnaca, koji služi kao glavno iransko čvorište za izvoz nafte.
Umjesto uništavanja naftne infrastrukture na Hargu, marinci bi, piše WSJ, mogli zauzeti otok kako bi ga SAD koristio kao sredstvo pritiska za ponovno otvaranje tjesnaca, svojevrsni pregobvarački adut, smatraju neki stručnjaci i bivši dužnosnici, prenosi Jutarnji. Marinci bi također mogli biti raspoređeni za zauzimanje drugih otoka unutar samog Hormuškog tjesnaca kako bi osigurali strateške pozicije za presretanje iranskih brzih brodova i obaranje projektila lansiranih prema komercijalnim brodovima.
Jedan od strateških ciljeva mogao bi biti i otok Qeshm. Taj veliki otok oblika strijele nalazi se na ulazu u tjesnac, a u svojim podzemnim tunelima skriva iranske mornaričke brodove i projektile. Marinci bi mogli biti poslani i da zauzmu otok Kish, malo gospodarsko središte sa zračnom lukom zapadno od Qeshma, ili stjenovitog otoka Hormuz istočno od Qeshma, gdje Teheran usidruje male napadačke brodove.
U.S. forces are destroying Iranian naval targets that threaten international shipping in and near the Strait of Hormuz. pic.twitter.com/qR6FJyI5ZS
— U.S. Central Command (@CENTCOM) March 19, 2026
J.T.
