“Sjevernoatlantsko vijeće odlučilo je u srijedu imenovati Marka Ruttea za budućeg glavnog tajnika NATO-a, koji će naslijediti Jensa Stoltenberga“, stoji u priopćenju NATO-a, u kojem se otkriva i kako će Nizozemac dužnost preuzeti 1. listopada ove godine.
Ovom odlukom Sjevernoatlantskog vijeća, pitanje imenovanja novog glavnog tajnika skinuto je s dnevnog reda predstojećeg samita NATO-a koji će se održati sredinom sljedećeg mjeseca u Washingtonu.
Rutte je inače nizozemski premijer koji se odlučio napustiti europsku politiku da bi vodio vojni savez u vremenima u kojima ga očekuju brojna iskušenja. žestoki je kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina i nepokolebljiv saveznik Ukrajine, a osim toga se zna da je skroman čovjek, da prezire luksuz i raskošne kabinete, kao i da na posao ide biciklom i da sam plaća sve troškove, pa tako i kavu.
Teflon Mark
Pratio ga je nadimak “Teflon Mark”, u više od deset godina, otkako je na vrhu nizozemske politike i otkako je uspio osnažiti zemlju i na europskoj razini.
Zalagao se za liberalne društvene vrijednosti, slobodnu trgovinu i fiskalnu razboritost, a kao i svi europski premijeri, bio je suočen s problemom nekontroliranog dolaska imigranata. Do jeseni će obavljati dužnosti u vladi, a onda ovaj 56-godišnji političar kreće u avanturu života u trenutku u kojem je jedna od opcija pobjeda Donalda Trumpa u Americi koji najavljuje da će promijeniti odnos prema NATO-u.
“On je bio vođa koji je najeksplicitnije pokazao kako mala zemlja može igrati veliku ulogu u Europi i ostvariti nerazmjeran utjecaj”, ocjenjuju analitičari i tvrde da će europska politika mnogo izgubiti njegovim odlaskom. Ostalo je zapamćeno kako se suprotstavljao Viktoru Orbanu, kojeg svi u Europi smatraju ruskim čovjekom i autokratom, i kako je tražio od njega da omogući prava LGBT osobama. Tražio je i da se striktno kontrolira novac koji Europska unija daje pojedinim zemljama, posebno Mađarskoj.
U Nizozemskoj je vodio koaliciju sastavljenu od četiri stranke, u kojoj je glavnu ulogu imala njegova desna Narodna stranka za slobodu i demokraciju. Bilo je mnogo problema, od imigrantske politike do pobune poljoprivrednika, i tek treba vidjeti kako će se kretati stvari na nizozemskoj političkoj sceni. Rutte, uz podršku Joea Bidena, može polako pakirati kofere za preseljenje u ne tako daleki Bruxelles, gdje će najesen preuzeti Savez. “Premijer Rutte ima duboko razumijevanje važnosti Saveza, prirodni je vođa i komunikator, a njegovo bi vodstvo dobro poslužilo Savezu u ovom kritičnom trenutku”, ocjenjuju Amerikanci.
Za njegov izbor osobito se zalagao francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je prvi spomenuo da bi bio dobar kandidat. Tako su otpala mnoga imena o kojima se raspravljalo, a navodno je u igri bila i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Možda je spominjanje njezina imena bilo aktualno samo u trenutku kada se pretpostavljalo da će na čelno mjesto NATO-a doći žena, ali pravu šansu naravno da ni u jednom trenutku, zbog mnogo toga, nije imala. Ipak, nije se lako došlo do pravog imena, a događaji u Ukrajini spriječili su da se izabere novi glavni tajnik.
Rutteu treba odobrenje svih članica ako želi biti tajnik NATO-a: Orban sada ima uvjet
Od 1952. do danas bilo je šesnaest glavnih tajnika NATO-a, a prvi je bio Britanac, general Ismay. Tu dužnost obnašali su i lord Carrington, Manfred Woerner, Willy Claes, Javier Solana, Jaap de Hoop Scheffer, Anders Fogh Rasmussen, a sadašnji glavni tajnik je Norvežanin Jens Stoltenberg. Čak četvorica glavnih tajnika bili su Talijani, dvojica Belgijci, samo jedan Nijemac. U posljednje vrijeme, od 2004. godine, izmjenjuju se političari sa sjevera Europe, iz Nizozemske, Danske i Norveške.
Prije izbijanja rata u Ukrajini NATO je proživljavao veliku krizu. Govorilo se da više ne ispunjava očekivanja, a malo koja zemlja je uplaćivala dovoljno pa je Amerika u dobrom dijelu nadoknađivala gubitke. Čak se smatralo da je NATO mrtav, da nema smisla u svijetu kojem ne prijete veći sukobi i u kojem nema govora da će se rasplamsati novi hladni rat. Ali sve se promijenilo ruskim upadom u Ukrajinu, kada je svima postalo jasno da su godine mira iza nas i da Europa ima pred sobom neizvjestan period.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.