Sljedećeg tjedna, ministri obrane NATO-a sastat će se kako bi pokrenuli važnu reviziju dosadašnje politike saveza prema Rusiji – prenosi POLITICO. Nakon početka rata u Ukrajini, NATO je Rusiju jasno označio kao “najznačajniju i izravnu prijetnju sigurnosti saveza”.
Na drugoj strani, Kremlj tvrdi da širenje NATO-a prema istoku ugrožava opstanak Rusije. Unatoč ovim oštrim stavovima, NATO još uvijek održava na snazi “Temeljni akt” s Rusijom, dokument potpisan 1997. godine, u kojem su obje strane izrazile zajednički cilj izgradnje stabilne i mirne Europe.
Iako ovaj dokument formalno postoji, realni odnosi između NATO-a i Rusije nisu funkcionirali već godinama. Vijeće NATO-a i Rusije, tijelo koje je trebalo poslužiti za dijalog o sigurnosnim pitanjima, nije se sastajalo od početka rata u Ukrajini.
Iako se već mjesecima vode razgovori na nižim razinama, sastanak ministara obrane sljedeći tjedan bit će prvi u nizu službenih rasprava na višoj razini o ovoj temi. Tijekom NATO summita u Washingtonu u srpnju, saveznici su dogovorili da će nova strategija biti spremna do idućeg summita u lipnju 2025. u Haagu.
Nova strategija na vidiku?
Zemlje članice NATO-a sada pokušavaju razviti jedinstveni odgovor na ovu eskalaciju. Prema izjavama jednog visokog američkog dužnosnika, trenutna situacija zahtijeva stvaranje nove strategije prema Rusiji. “Vrijeme je da osmislimo novu strategiju u vezi s našim specifičnim stavovima prema Rusiji”, izjavio je.
Također je napomenuo kako su “Temeljni akt i Vijeće NATO-a i Rusije produkt jednog drugačijeg vremena“. Po njemu, saveznici su spremni priznati da je to bio odnos iz prošlosti, i da je danas potrebna nova struktura odnosa.
Još nema konkretnih nacrta nove strategije, a saveznici se fokusiraju na prikupljanje mišljenja svih 32 članice NATO-a. Iako se politički pristupi kreiraju, vojne posljedice ove promjene zasad se čine ograničenima. No, postoje određena neslaganja među članicama o tome koliko daleko NATO treba ići u definiranju novih pravila prema Moskvi.
Jedan od izazova je i stav Mađarske i Slovačke, dviju zemalja koje zadržavaju kontakte s Kremljom i vide stratešku važnost u održavanju odnosa s Rusijom. Diplomati NATO-a upozoravaju da bi pretjerano agresivan pristup mogao poslati destabilizirajući signal prema Moskvi, što bi moglo pogoršati situaciju u regiji.
Ruska vojska pokrenula veliku protuofenzivu u Kurskoj regiji
