U Washingtonu je započeo trodnevni NATO summit sa svečanim obilježavanjem 75. obljetnice Saveza pod predsjedanjem američkog predsjednika Joea Bidena. Osim proslave, fokus prvog dana sastanka je na podršci Ukrajini, jačanju obrane članica Saveza te globalnim partnerstvima u kontekstu niza globalnih kriza s kojima se NATO suočava.
Na summitu sudjeluje i predsjednik Zoran Milanović te ministri obrane i vanjskih poslova, Ivan Anušić i Gordan Grlić Radman – javlja Hina. Jens Stoltenberg, dosadašnji glavni tajnik NATO-a na skupu će predati dužnost Marku Rutteu, bivšem nizozemskom premijeru.
Stoltenberg je najavio da će tri ključne teme summita biti jačanje obrane i otpornosti Saveza, podrška Ukrajini protiv ruske agresije te širenje globalnih partnerstava NATO-a s državama Indopacifika.
Rastuća zabrinutost oko Kine
Na NATO summitu okupit će se i čelnici Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda koje nisu članice NATO-a kako bi razgovarali o vojno-političkim izazovima povezanima s Kinom i Sjevernom Korejom. NATO vidi ove konfrontacije kao dio šireg sukoba s Rusijom. Naime, samo nekoliko dana prije summita u Washingtonu, glavni tajnik NATO-a Stoltenberg napisao je članak u kojem je naglasio da “sigurnost nije regionalna već globalna stvar”. Također je dodao da “sigurnost Europe utječe na Aziju, a sigurnost Azije utječe na Europu” – navodi The Conversation.
Bruxelles i Washington smatraju da Kina i Sjeverna Koreja zajedno s Iranom predstavljaju ključne saveznike Rusije koji joj pomažu u suočavanju s ekonomskim pritiscima Zapada i koncentriranju vojnih resursa potrebnih za nastavak vojnih operacija u Ukrajini unatoč zapadnim isporukama oružja Kijevu.
U ponedjeljak je indijski premijer Narendra Modi pristigao u Moskvu u svoj prvi inozemni posjet nakon potvrde trećeg mandata. To što se Modijev posjet Moskvi vremenski poklopio sa summitom NATO-a u Washingtonu “nije slučajnost” – navodi zastupnica ruske Dume Maria Butina u svom intervjuu za RT_India. Naime, Modi je stigao u Rusiju u isto vrijeme kada se čelnici Alijanse sastaju u glavnom gradu SAD-a.
Europa dolazi na summit “podijeljena”
Uoči summita NATO-a, Europu karakterizira sve veća ranjivost i duboka podijeljenost. Nedavni posjet mađarskog premijera Viktora Orbana Rusiji EU je doživjela kao pokušaj potkopavanja njenih nastojanja u pružanju podrške Ukrajini. Uz to, neuspjesi stranaka Emmanuela Macrona i Olafa Scholza na nedavnim europskim izborima te neizvjesnost oko mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću dodatno su oslabili poziciju europskih zemalja prije summita Saveza.
Među europskim čelnicima vlada duboka podijeljenost oko ključnog pitanja povezanog s Ukrajinom i njezinim nastojanjem da postane članica NATO-a dok se Rusija bori za kontrolu nad gotovo petinom njezinog teritorija.
Njemačka podržava američki stav o odbijanju članstva Kijeva u NATO-u kako bi se izbjegla eskalacija napetosti s Kremljom. S druge strane, Francuska zagovara stajalište većine srednjoeuropskih zemalja kao i Velike Britanije koje se zalažu za otvaranje puta Ukrajini prema integraciji u euroatlantske strukture.
Ukrajina i dalje goruća tema
Govoreći na tiskovnoj konferenciji u Pragu, američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je da će summit poduzeti konkretne korake za približavanje Ukrajine NATO-u i osigurati postojanje “mosta prema članstvu”. Ipak, visoki predstavnik američke administracije nije potvrdio da će konačna deklaracija uključivati izjavu o nepovratnosti pristupanja Kijeva savezu. Očekuje se da će priopćenje sadržavati “vrlo snažne signale potpore saveznika Ukrajini na putu ka atlantskim integracijama” i naglašavati važnost napora Ukrajine na demokratskim, gospodarskim i obrambenim reformama.
Prije summita, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da NATO ne želi Minsk 3, već nastoji osigurati da Ukrajina “dobije sposobnost suprotstavljanja Rusiji”. Stoltenberg je potvrdio da će na summitu NATO preuzeti vođenje u organiziranju isporuka oružja Kijevu čime će te zalihe postati obvezne, a ne dobrovoljne. U tu svrhu, u Wiesbadenu u Njemačkoj već je formirana zapovjedna struktura od gotovo 700 časnika. Iako nacrt dugoročnog programa za financiranje opskrbe Kijeva oružjem nije odobren, zemlje članice su se dogovorile da će do 2025. godine izdvojiti 40 milijardi dolara za tu svrhu. Stoltenberg tvrdi da će ta brojka biti minimalna za vojne isporuke Kijevu u narednim godinama.
Čelnici NATO-a također će raspravljati o jačanju vlastitih vojnih kapaciteta u Europi uključujući jačanje sustava protuzračne i proturaketne obrane NATO-a. Razgovarat će se i o vojnim planovima za povećanje broja jedinica raspoređenih ili spremnih za raspoređivanje blizu ruskih granica kao i o razvoju vojne logistike, uključujući modernizaciju cesta, željeznica, tunela, mostova, luka i aerodroma za brzo premještanje pojačanja na istočno krilo NATO-a.
Meter o tome što NATO planira s Ukrajinom na skorom summitu u Washingtonu
