Tko bi rekao da se u srcu Širokog Brijega krije jedno od najzanimljivijih mjesta za mlade umjetnike iz cijele regije – pa čak i iz Dalmacije?
Upravo ondje, u zgradi koja odiše poviješću i kreativnom energijom, u što smo se i sami uvjerili tijekom našeg posjeta, smjestila se Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru.
Ovu visokoškolsku ustanovu sve češće biraju talentirani mladi ljudi željni znanja, inspiracije i ozbiljnog rada.
Jedan od njih je i mladi umjetnik iz Trogira Jakov Bobaš, s kojim ste već imali priliku čitati intervju na portalu Dalmacija Danas.
TALENT KOJI PRERASTA GRANICE Sjećate li se Jakova? Mladi umjetnik iz okolice Splita neumorno pomiče okvire – u stvaranju i uspjehu. Njegovo ime sve se češće spominje…
Kao što Sveučilište u Mostaru svoje korijene ima u Franjevačkoj teologiji osnovanoj još davne 1895. godine, tako i Akademija likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu svoje početke vuče iz Franjevačke galerije i bogatog umjetničkog ozračja koje se godinama razvijalo oko nje. Danas, ta ista tradicija i posvećenost umjetnosti nastavljaju živjeti kroz suvremeni studij, inspirativne profesore i brojne mlade talente koji svakodnevno stvaraju unutar njezinih zidova.
Ovoga puta, na Brijegu nas je ugostio izv. prof. dr. art. Svetislav Cvetković, dekan Akademije likovnih umjetnosti, s kojim smo razgovarali o tome što ovu Akademiju čini jedinstvenom, koji su preduvjeti za upis ALU, a i uputio je važnu poruku mladima koji razmatraju studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru.
“Mi smo jedna od 11 članica Sveučilišta u Mostaru – konkretno, jedina sastavnica iz umjetničkog područja te jedina dislocirana jedinica izvan Mostara. Akademija u Širokom Brijegu s radom je započela u akademskoj godini 1995./1996.
Inicijatori ideje o osnivanju Akademije bili su franjevci iz širokobriješkog samostana i čelni ljudi Franjevačke galerije, a Upravno vijeće Sveučilišta u Mostaru na prijedlog Senata Sveučilišta u Mostaru, donijelo je odluku o osnivanju Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru sa sjedištem na Širokome Brijegu. Sada se približavamo 30. obljetnici osnutka Akademije”, rekao nam je na početku razgovora dekan Cvetković.
U akademskoj 2009./2010. kiparski je odjel premješten u novoizgrađenu zgradu rađenu samo za tu namjenu u sklopu Akademije likovnih umjetnosti.
Kako je u razgovoru za portal Dalmacija Danas izjavio dekan Cvetković uz Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, u Bosni i Hercegovini djeluju još tri likovne akademije: Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, koja je ujedno i najstarija te je ove godine obilježila 52. obljetnicu postojanja, zatim Akademija umjetnosti u Banja Luci te Akademija likovnih umjetnosti u Trebinju, osnovana godinu dana prije širokobriješke Akademije.
Zanimalo nas je koji studijski programi postoje na Akademiji likovnih umjetnosti Široki Brijeg?
“Akademija likovnih umjetnosti Široki Brijeg, članica Sveučilišta u Mostaru, nudi sva tri ciklusa visokog obrazovanja: preddiplomske, diplomske i doktorske studije.
Preddiplomski studij obuhvaća tri smjera: slikarstvo, kiparstvo i grafiku. Diplomski studij uključuje smjerove slikarstva, kiparstva, grafike, grafičkog dizajna te scenarija, režije i montaže. Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv prvostupnika slikarstva/kiparstva/grafike, a završetkom diplomskog studija akademski naziv magistra slikarstva/kiparstva/grafike.
Doktorski studij “Ars Sacra” specifičan je jer je jedini takve vrste u svijetu, fokusirajući se na sakralnu umjetnost. Završetkom toga studija stječe se titula doktora umjetnosti, a prva umjetnička doktorska disertacija obranjena je u studenome 2012. godine”, odgovara nam dekan.
Akademija likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu trenutno broji ukupno 72 studenta na preddiplomskim i diplomskim studijima te 21 studenta na poslijediplomskom doktorskom studiju. O ugledu i značaju Akademije svjedoči i činjenica da su njezine studijske programe osim studenata iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, pohađali i studenti iz Ukrajine, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Kanade, Njemačke i Slovačke.
Kakav je interes studenata iz Hrvatske za studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu?
“Odaziv studenata iz Hrvatske je vrlo dobar, a Akademiju su tijekom godina pohađali studenti iz različitih krajeva, uključujući Dalmaciju, odnosno Split, Makarsku, Dubrovnik, Zadar, pa i Slavoniju odnosno Osijek, Vinkovce i Slavonski Brod te manji broj iz Zagreba…”, odgovara.
Naš sugovornik ističe da Akademiju pohađaju i studenti koji dolaze s drugih visokoškolskih ustanova, bilo da žele završiti studij na Akademiji, bilo da upisuju poslijediplomski doktorski studij. Akademija je otvorena prema svima, a posebno se ponose iznimno dobrim međunarodnim i regionalnim odazivom.
“Praktična nastava čini temelj našeg studijskog programa. Umjetnički kolegiji, koji su srž praktičnog rada, uglavnom se održavaju u jutarnjim satima u predviđenim terminima od 8 do 12 sati. Teorijska i terenska nastava organizirane su pretežito u poslijepodnevnim satima.
Kroz ukupni raspored, praktična nastava zauzima otprilike oko 70 posto ukupnog vremena, dok teorijski sadržaji čine preostalih 30 posto. Studenti svakodnevno provode vrijeme u studentskim klasama, posvećeni vlastitim umjetničkim projektima, aktivno sudjelujući u svim oblicima nastave, kako ujutro, tako i poslijepodne.
Za sve zainteresirane – kako upisati Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu?
“Upis na Akademiju odvija se putem prijemnog ispita koji se sastoji od više praktičnih i teorijskih segmenata. Kandidati se prijavljuju za preddiplomski studij likovnih umjetnosti, a prilikom prijema ocjenjuje se:
– Uspjeh iz srednje škole,
– Likovna mapa s minimum 30 radova,
– Opće znanje iz poznavanja povijesti likovnih umjetnosti,
– Praktične vještine – crtanje, modeliranje i oblikovanje prema zadanim zadacima.
Prijemni ispit traje četiri dana, tijekom kojih kandidati prolaze kroz različite zadatke bazirane uglavnom na provjeri crtačkih vještina i modeliranju u glini. Na temelju ostvarenih bodova formira se rang-lista za upis.
Točne datume i uvjete natječaja moguće je pratiti na službenoj web stranici Akademije: alu.sum.ba”, rekao nam je dekan.
Kako Akademija surađuje s kulturnim institucijama i industrijom kako bi studentima omogućila stvarne projekte i izložbe?
“Akademija aktivno surađuje s kulturnim institucijama, udrugama i umjetničkom industrijom, kako bi studentima omogućila sudjelovanje u stvarnim projektima, izložbama i izlaganjima.
Svake godine tradicionalno na kraju godine postavlja se zajednička izložba studentskih radova sa svih odjela, gdje su predstavljeni radovi nastali tijekom jedne akademske godine. Nedavno smo započeli suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti u Banja Luci, u sklopu koje su naši studenti imali priliku družiti se s njihovima kroz niz radionica i predavanja, a kulminacija je bila zajednička studentska izložba u Studentskom kulturnom centru Univerziteta u Banja Luci. Sljedeće godine ćemo mi biti domaćini događaja, a plan je da taj projekt postane godišnja tradicija.
Tijekom akademske godine sudjelujemo i u brojnim drugim projektima u suradnji s drugim akademijama i institucijama iz BiH. Na tim projektima naši i njihovi studenti rade zajedno, najčešće kroz tematske projekte iz područja likovnih umjetnosti. Suradnici često dolaze i iz nevladinih organizacija. Također, organiziramo posebne izložbe za najbolje studente, u suradnji s lokalnim galerijama i kulturnim centrima diljem Hercegovine. Na raspolaganju im je i galerijski prostor Akademije likovnih umjetnosti, u kojem studenti imaju priliku samostalno izlagati svoje radove”.
Dekan Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu istaknuo je da su mnogi bivši studenti Akademije ostvarili zapažene karijere u umjetničkom svijetu.
Među njima su kipar Ilija Skočibušić, poznat po svom radu na kapeli hrvatskih svetaca u Betlehemu, čiji je rad odjeknuo i u hrvatskoj javnosti, te Zoran Šimunović, akademski slikar koji radi kao kustos u Galeriji Slavka Kopača u Vinkovcima, a ujedno je i kustos u Gradskom muzeju Vinkovci.
Prema njegovim riječima, Akademija s ponosom prati uspjehe svojih bivših studenata i raduje se njihovom priznanju na nacionalnoj i međunarodnoj likovnoj sceni.
Kvalitetno obrazovanje uz angažirane profesore iz Hrvatske
Istaknuo je dekan Cvetković da su na Akademiji predavali i predaju profesori iz različitih dijelova Hrvatske. Profesori matičari bili su profesori s zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Stipe Sikirica te pokojni Miroslav Šutej i Vasilije Josip Jordan. Trenutno je zaposleno 11 stalnih profesora, koji svojim stručnim znanjem i iskustvom doprinosu kvaliteti obrazovanja na Akademiji i uglavnom je u pitanju kadar odnjegovan upravo na širokobriješkoj Akademiji što govori u prilog njenoj samodostatnosti. Gostujući profesori dolaze s različitih visokoškolskih ustanova s područja BiH ali i Hrvatske. Diplomski studij grafičkog dizajna pokrenut je u suradnji s profesorima sa Sveučilišta Sjever iz Varaždina.
Zadnjih nekoliko godina na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu više je žena nego muškaraca među studentima, što pokazuje rastući interes žena za likovnu umjetnost i umjetničko obrazovanje.
I za kraj: Što biste poručili srednjoškolcima koji razmatraju upis na ALU?
“Najvažnije je biti potpuno iskren prema sebi, slušati vlastite potrebe i želje, te ne slijediti isključivo želje i bojazni roditelja, koji često usmjere djecu na put koji nije u skladu s njihovim interesima.
Iako razumijem zabrinutost studenata i roditelja o tome što će raditi nakon studija i gdje se zaposliti, naši pokazatelji pokazuju da je samo u posljednje dvije generacije od 12 studenata iz jedne, njih 9 pronašlo posao u struci, a od 15 studenata iz druge, njih 12 je pronašlo posao.
Pronalaženje posla uvelike olakšava i činjenica kako naši studenti uz diplome magistara slikarstva, kiparstva i grafike, dobivaju i diplome profesora likovne kulture po čemu smo također jedinstveni, a što smo regulirali uvođenjem 60 ECTS bodova pedagoških kolegija ne preddiplomskim studijima. To omogućuje našim studentima da se nakon diplome mogu zaposliti kao nastavnici likovne kulture i umjetnosti u osnovnim i srednjim školama.
Završetkom Akademije prije svega se opredjeljujete da postanete slobodni umjetnici, ali kao što sam naveo iz relevantnih pokazatelja, pronalaženje poslova u struci ne predstavlja problem jer određen broj studenata Akademiju upisuje i iz tog razloga”, zaključio je dekan za portal Dalmacija Danas.
Moja reakcija na članak je…
