- Susreti na vrhu u ovakvim situacijama događaju se isključivo kada su niže pregovaračke instance pripremile konkretne dokumente za potpisivanje koje čelnici država samo potpišu. U suprotnom takvi sastanci ne bi imali nikakvu svrhu, jer ne mogu predsjednici dogovarati stručne detalje. Mogu jedino ako su monarsi koji imaju apsolutnu vlast
Novi pregovori između Rusije i Ukrajine u najvećem turskom gradu Istanbulu mogli bi biti posljednja prilika za mirno rješenje ukrajinskog rata koji je već ušao u četvrtu godinu. Ne čudi stoga, golemi interes međunarodne javnosti i medija za taj događaj, tim više što će se pregovori ovoga puta voditi neposredno, bez američkih ili bilo čijih posredničkih usluga, a što se nije dogodilo još od svibnja 2022. godine.
Diplomatske aktivnosti oko Ukrajine naglo su se ubrzale tijekom prošlog vikenda u kojem se odigrao niz važnih događaja koji su doveli do potpuno neočekivane situacije, koju još prije tjedan dana nitko nije mogao niti zamisliti – do početka neposrednih pregovora između Moskve i Kijeva.
Ovdje bih odmah ukazao kako je vrlo teško očekivati realizaciju onoga što je jučer objavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, da će osobno otići u Istanbul i tamo čekati ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Rekao bih da je to bila samo emotivna reakcija na Putinovo obraćanje javnosti u suboti kasno navečer, kada je pozvao ukrajinsku stranu na neposredni dijalog s ruskom u Istanbulu. Jer ukrajinski ustav je još 2022. godine uveo zabranu vođenja bilo kakvih pregovora s Rusijom o završetku rata na inicijativu – i to po uredbi samog Zelenskog, a ta je zabrana još uvijek na snazi.
Osim toga, susreti na vrhu u ovakvim situacijama događaju se isključivo kada su niže pregovaračke instance sukobljenih strana pripremile konkretne dokumente za potpisivanje koje čelnici država samo potpišu. U suprotnom takvi sastanci ne bi imali nikakvu svrhu, jer ne mogu predsjednici dogovarati stručne detalje. Mogu jedino ako su monarsi koji imaju apsolutnu vlast – što ovdje nije slučaj.
Ovdje je također zanimljivo spomenuti kako se nikada u povijesti nije dogodilo da se prije početka pregovora o primirju moraju zaustaviti vojne operacije na terenu, a što se sada traži od strana u ukrajinskom sukobu. To je zapravo apsurdno jer se upravo o tome i pregovara. Sjetimo se samo tzv. Sarajevskog primirja iz siječnja 1992. godine između predstavnika Hrvatske vojske i tadašnje JNA, nakon kojeg je tek odlučeno o ograničenom primirju – bez da su prije toga zaustavljene vojne akcije na terenu.
Kako god bilo, evo najprije kratkog podsjetnika o tome što se događalo ovog diplomatski zasićenog i turbulentnog vikenda.
Meter o združenom američko-europskom pritisku na Putina. Uručen mu ultimatum!
Turbulentni vikend
U subotu su u ukrajinsku prijestolnicu Kijev došli čelnici četiriju europskih država – Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Poljske i održali sastanak s ukrajinskim vođom Volodimirom Zelenskim. Radi se o formatu iz “koalicije voljnih” (zemlje koje namjerava Ukrajini pružiti sigurnosna jamstva, uključujući i slanje mirovnih snaga). Sastanak je potpuno neočekivano završio ultimatumom Vladimiru Putinu, da do ponoći 12. svibnja mora prihvatiti 30-dnevno primirje ili će mu uslijediti nove razorne sankcije a Ukrajini povećati zapadne vojne isporuke (napominjem, taj je rok istekao, a borbe se na terenu danas se i dalje odvijaju što potvrđuju i ruska i ukrajinska strana). Također se tvrdilo da su SAD solidarne s ovim stavom i da su predstavnici „koalicije“ telefonski razgovarali 15 minuta.
Sam Trump, međutim, nije ništa komentirao i nije potvrdio planove za uvođenje sankcija ako Rusija odbije pristati na prekid vatre. Istovremeno, uoči putovanja Macrona, Starmera, Merza i Tuska u Kijev, Europska unija je hitno počela razmatrati 17. paket proturuskih sankcija s naglaskom na rusku tankersku flotu „u sjeni“ preko koje ta zemlja izvozi svoju naftu diljem svijeta zaobilazeći sankcije.
Ono što ovdje treba naglasiti je da su to isključivo europske sankcije, bez sudjelovanja Sjedinjenih Država – iako su tijekom svog putovanja u Kijev Europljani rekli da će im se Trump pridružiti – pa je očito da je netko ili nešto „zakazalo“.
U subotu navečer, Putin se oglasio i decidirano odbacio bezuvjetno primirje rekavši da Rusija ne prihvaća nikakve ultimatume i predložio Ukrajini da o tom pitanju razgovara u izravnim pregovorima u Istanbulu 15. svibnja, odnosno ovog četvrtka. Kako je rekao, time bi se nastavili pregovori koji su vođeni još u proljeće 2022. i koje je Ukrajina prekinula. Putin je ponovo optužio vođe europskih država da „žele nastaviti rat u Ukrajini zbog svojih osobnih ciljeva a mimo volje svojih građana i uz pomoć ukrajinskih nacionalista“.
‘Briljantan manevar’: Putin Zelenskom ponudio izravne pregovore! Evo gdje i kada
Sve je razriješio Trump
Možemo samo nagađati, jer to sigurno nećemo doznati, o tome je li u čitavoj ovoj priči s Putinovim pozivom Kijevu na neposredne pregovore bilo prethodnog dogovora Putina i Trumpa, i(li) pak Trumpa i europskih čelnika kako bi se stvorila atmosfera koja bi konačno dovela do dijaloga Moskve i Kijeva i do završetka rata. Jer puno je u čitavoj ovoj priči čudnih okolnosti, sve se odvijalo iznenada i brzo, odgovori na ultimatume odaslane iz Kijeva stizali su gotovo automatski i iz Moskve i iz Washingtona – gotovo kao da su unaprijed bili pripremljeni. Ili je Trumpo uistinu samo lukavo stajao po strani, ne htijući trčati pred rudo, i pričekao Putinovu reakciju kojoj se potom priključio izjavom da SAD neće uvoditi nove sankcije Rusiji i da traži od Ukrajine početak dijaloga u Istanbulu ODMAH?
Ali u konačnici više nije važno je li se tu radilo o uigraom i dobro pripremljenom scenariju svih uključenih igrača, samo dijela njih, ili ga uopće nije bilo. Važno je jedino da je proces pokrenut.
Pregovori između ruskih i ukrajinskih delegacija trebali bi početi u četvrtak, paralelno s Trumpovom bliskoistočnom Turnejom koja je počela baš danas. Sam Trump ne isključuje i dolazak u Tursku, ovisno o kretanju spomenutih pregovora.
Očito bi to bio slučaj ako bi u pregovorima ipak sudjelovali osobno Putin i Zelenski (što je, kako sam rekao, malo vjerojatno), jer Putin bi želio rat riješiti u Trumpovoj nazočnosti kako poslije ne bi bilo „iskrivljavanja dogovorenog“ jer bi Trump bio svjedok. Osim toga Trump je jedini kojeg će Zelenski uistinu mora slušati, poglavito nakon prošlotjednog američko-ukrajinskog potpisivanja sporazuma o ukrajinskim prirodnim bogatstvima.
Tjedna analiza Zorana Metera: Stigao trenutak istine u američko-ruskim odnosima. Put u bespuće
Oglasio se Bloomberg
Amerikanci nisu odgovorili europskim dužnosnicima jesu li SAD spremne uvesti sankcije protiv Rusije ako Moskva ne pristane na prekid vatre i pregovori u Istanbulu propadnu.
O tome piše Bloomberg, pozivajući se na privatne razgovore između američkih i europskih dužnosnika.
S druge strane europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius izjavio je ni manje ni više nego da će prekid vatre u Ukrajini omogućiti Rusiji da gomila oružje za “napad na Europu”. Zapravo je „okrenuo pilu naopako“ u odnosu na ruske tvrdnje da bi kratkotrajna primirja, bila to jednomjesečna, višemjesečna i td. dovela do novog naoružavanja Ukrajine i zbog čega Moskva inzistira na trajnom mirovnom rješenju a ne zamrzavanju sukoba.
Britanski The Guardian, pozivajući se na europske diplomate, piše kako je zahtijevajući da Ukrajina odmah započne mirovne pregovore s Rusijom, američki predsjednik Donald Trump odbacio planove koje su razvile europske zemlje koje su htjele uvjeriti SAD da uvedu sankcije protiv Rusije ako Moskva odbije pristati na 30-dnevni prekid vatre od ponedjeljka, 12. svibnja.
Trump krenuo u ‘povijesnu’ turneju po Bliskom istoku
Oglasio se i Steve Witkoff
Glavne teme mogućih pregovora između Moskve i Kijeva bit će pitanje ukrajinskih teritorija, status atomske centrale Zaporižje i korištenje rijeke Dnjepra od strane Ukrajine i njezin pristup Crnom moru, rekao je Trumpov posebni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff u intervjuu za Breitbart.
Posebno je važno pitanje nuklearne elektrane Zaporižžja koja je pod ruskom kontrolom, jer proizvodi velike količine električne energije. Witkoff akođer tvrdi da je Donald Trump objema stranama postavio “ultimatum” o potrebi izravnog dijaloga.
Sam Trump je u ponedjeljak ponudio da se pridruži potencijalnim pregovorima između Ukrajine i Rusije u Turskoj. Novinarima u Bijeloj kući rekao je da bi razgovori u Istanbulu mogli biti korisni te da bi im se mogao pridružiti u četvrtak dok je u regiji.
„Imam toliko sastanaka, ali razmišljao sam o tome da zapravo odletim tamo. Postoji mogućnost za to, pretpostavljam, ako mislim da se stvari mogu dogoditi, ali moramo to obaviti“, rekao je prije odlaska na svoje drugo inozemno putovanje otkako mu je u siječnju započeo drugi mandat u Bijeloj kući. „Ne podcjenjujte četvrtak u Turskoj“, znakovito je zaključio Trump.
Znali li on možda već unaprijed epilog istanbulskog sastanka ili samo nagađa u svom stilu – želeći biti u središtu pozornosti?
Meter o Trumpu, Putinu, europskim slijepcima i novom papi: ‘Budi se istok i zapad, budi se sjever i jug’
Kako god bilo, na odgovor ovoga puta sigurno nećemo morati dugo čekati. Iako se i istanbulski sastanak isto tako lako može pretvoriti u televizijsku sapunicu s bezbroj nastavaka – kakvi su bili i svi prethodni koji su vođeni uz američko posredovanje.
Ali neposredni dijalog dviju sukobljenih strana ipak ostavlja više nade, iako će i ovdje, nedvojbeno, američke uši itekako stršiti iz pozadine.
