U Dubrovniku se još uvijek nađu mjesta gdje kartično plaćanje nije moguće, dok se na Zapadu vode prijepori oko pokušaja održavanja gotovine u platnom prometu. Ne primamo gotovinu – rečenica je koju se rijetko čuje u Hrvatskoj, ali se može očekivati da će takvih primjera biti sve više pa se postavlja pitanje: postoji li uopće propisana obveza prihvaćanja gotovoga novca u maloprodaji?
– Uvođenje prakse neprihvaćanja plaćanja gotovim novcem u maloprodaji, bez postojanja posebnih okolnosti koje bi navedeno opravdavale, protivno je preporukama Europske komisije od 22. ožujka 2010. – odgovorili su iz Hrvatske narodne banke.
U spomenutim preporukama piše kako bi „prihvaćanje euronovčanica i kovanica kao sredstva plaćanja u maloprodajnim transakcijama trebalo bi biti pravilo”, a „odbijanje takvih plaćanja trebalo bi biti moguće samo ako je opravdano razlozima vezanim uz načelo ‘dobre vjere‘, na primjer, ako trgovac nema sitnog novca za uzvratiti”.
Što kažu zakoni?
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci i Zakon o platnom prometu te podzakonski propisi koji su na temelju njih doneseni, ne određuju načine plaćanja niti propisuju da primatelji mogu zahtijevati isključivo korištenje određenog načina plaćanja, konkretno isključivo gotovine ili platnih kartica. Međutim, Zakon o zaštiti potrošača propisuje da “trgovac može odbiti sklapanje ugovora o kupoprodaji proizvoda samo ako to proizlazi iz okolnosti slučaja”.
– Hrvatska narodna banka kontinuirano prati trendove i rasprave o ulozi gotovine u platnom sustavu te naglašava kako gotovina i dalje ostaje važan te pouzdan oblik plaćanja, osobito za dio stanovništva koji je naviknut na njezino korištenje, koji je koristi kao sredstvo boljeg upravljanja financijama ili koji ima ograničen pristup digitalnim uslugama. Međutim, statistika korištenja pojedinih načina plaćanja pokazuje kako danas novac sve više prelazi u digitalno okruženje. Dok neki vide gotovinu kao jamstvo sigurnosti i slobode, drugi naglašavaju praktičnost kartica i mobilnih aplikacija. Između ta dva svijeta nalazi se ideja digitalnog eura, projekta koji nastoji spojiti najbolje od oba: pouzdanost državnog novca i praktičnost modernih tehnologija – poručili su.
Plaćanje gotovinom u Švedskoj toliko je rijetko da mnogi njihovi građani bar desetljeće nisu ni vidjeli novčanicu krune. Kod njih se i rijetkim prosjacima na ulici donacije uplaćuju mobitelom putem ‘swisha‘, njihove najpopularnije aplikacije za mobilno plaćanje. Samo se turisti povremeno raspituju o gotovinskom plaćanju. S jedne strane, nema više fizičke pljačke banaka. S druge, upravo su oni poslužili kao svojevrstan eksperimentalni primjer koji je pokazao svu ranjivost sustava prelaska na digitalne usluge. Štoviše, vlasti su preporučile svojim građanima da u ovim izazovnim vremenima ipak drže nešto gotovog novca kod kuće.
Ogroman porast kartičnih transakcija
Iako bi se reklo da se u Hrvatskoj još uvijek gotovina doživljava kao jedini ‘čvrst novac‘, porast broja nacionalnih kartičnih platnih transakcija u posljednjih pet godina povećao se za 70 posto, a vrijednost nacionalnih kartičnih platnih transakcija povećala se za 93 posto. Prosječan Hrvat u novčaniku ima dvije platne kartice, 49 posto potrošača i 69 posto poslovnih subjekata ima ugovorenu uslugu internetskog bankarstva. Nadalje, 63 posto potrošača i 65 posto poslovnih subjekata uslugu mobilnog bankarstva, usluge koje svojim korisnicima 24 sata na dan omogućuju zadavanje elektroničkih naloga. Podaci su to HNB-a koji svoju ključnu ulogu vidi u osiguranju okruženja u kojem ljudi zadržavaju slobodu biranja između gotovine, budućeg digitalnog eura ili bankovnih kartica.
– Kako bismo razumjeli daljnji razvoj regulative, važno je naglasiti da su status i osnovna pravila vezana uz euro, kao zakonsko sredstvo plaćanja, isključivo u nadležnosti Europske unije. Upravo zbog toga Europska središnja banka smatra da se zaštita gotovine najučinkovitije postiže kroz usklađeno europsko zakonodavstvo, uključujući predloženu Uredbu o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja, koja će dodatno osigurati njezinu dostupnost i prihvaćanje u cijelom europodručju – navode i dodaju. Europska središnja banka, kao i Hrvatska narodna banka, podupiru prijedlog uredbe Europske komisije kojom se uređuje status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Tom će se uredbom jasno utvrditi da trgovci i pružatelji usluga moraju prihvatiti gotovinu, osim u iznimnim slučajevima (npr. ako nema dovoljno sitnoga gotovog novca za uzvratiti). Uredba će također obvezati države članice europodručja da građanima i poduzećima osiguraju dovoljno mjesta za podizanje i polaganje gotovog novca, primjerice putem bankomata, poslovnica banaka ili drugih kanala, kako bi gotovina ostala lako dostupna svima, uključujući one koji se oslanjaju isključivo na nju. Cilj je očuvati gotovinu kao uključivo, sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja, koje će i u budućnosti stajati uz bok digitalnim oblicima plaćanja – ističu iz Sektora komunikacija HNB-a.
Sigurnije euronovčanice
Europska središnja banka je pokrenula natječaj za dizajn nove serije euronovčanica, koje će biti modernije, a tvrde – i sigurnije. Drži se da korištenje gotovine pridonosi financijskoj uključenosti i ima važnu ulogu u održavanju otpornosti platnih sustava i gospodarstava. U kriznim situacijama, poput kibernetičkih napada, nestanka električne energije ili prirodnih katastrofa, što smo vidjeli u dijelovima europodručja ove i prošle godine, gotovina ostaje pouzdano, dostupno i neovisno sredstvo plaćanja.
– U tom širem europskom kontekstu valja promatrati i slovensku odluku da ustavno uredi pravo na korištenje gotovine, koja odražava rastuću društvenu raspravu o ulozi fizičkog novca u vremenu ubrzane digitalne transformacije plaćanja. Gotovina u Hrvatskoj i dalje uživa iznimno dobru prihvaćenost, uz značajan broj bankomata i poslovnica financijskih institucija za osiguranje njezine dostupnosti, kažu iz Hrvatske narodne banke i dodaju da poslovne banke te tvrtke specijalizirane za prijevoz i obradu gotovine osiguravaju stabilnu opskrbu gotovinom i neprekidno funkcioniranje gotovinskog ciklusa.
Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja već je izrađen i trenutačno je u fazi usuglašavanja među državama članicama. Očekuje se da će upravo ta Uredba, kada bude donesena, pružiti dodatni i ujednačen europski okvir za zaštitu gotovine. Iz HNB-a poručuju kako su, ako unatoč svim navedenim mehanizmima, u budućnosti uoče smanjenje dostupnosti gotovine koje bi moglo ugroziti mogućnost i slobodu hrvatskih građana da izaberu gotovinu kao način plaćanja, spremni poduzeti sve raspoložive mjere kako bi se takva sloboda očuvala.
