Moskva trenutno ne vidi stvarni interes Washingtona da se uključi u dijalog o strateškoj stabilnosti i kontroli naoružanja, rekla je u izjavi glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.
“Što se tiče otvaranja puta rusko-američkom dijalogu o strateškoj stabilnosti i kontroli naoružanja, ključno je da Washington napusti – ne riječima, već u praksi – svoju suludu politiku pokušaja potkopavanja naše nacionalne sigurnosti, održavanja konfrontacije s Rusijom i nanošenja ‘strateškog poraza’ našoj zemlji, kao i njeno prkosno zanemarivanje interesa Rusije Nadalje, sve potencijalne rasprave o tom pitanju moraju biti sveobuhvatne, usredotočene na rješavanje ključnih sigurnosnih pitanja kao što je agresivno širenje NATO-a na istok”, poručuje Zaharova, prenosi je TASS.
‘Ne radi se samo o Ukrajini’
U ovoj točki ne vidimo niti stvarni interes Washingtona da se uključi u dijalog niti bilo kakav razlog za njegovo pokretanje”, istaknula je je diplomatkinja. Također je ukazala na izjave pomoćnice američkog državnog tajnika za kontrolu naoružanja, verifikaciju i usklađenost Mallory Stewart, koja je rekla da je Rusija povezala nastavak dijaloga o kontroli naoružanja s potrebom da SAD prekine svoju potporu Kijevu.
“Čini se da je takvo tumačenje ruskih pozicija u najmanju ruku previše pojednostavljeno i jednostrano. Ne radi se samo o Ukrajini”, rekla je Zaharova. “Prije svega, Stewart je pokušala prebaciti odgovornost za kolaps sustava kontrole naoružanja na Rusiju. Međutim, kada su je podsjetili na američko povlačenje iz Ugovora o protubalističkim projektilima i Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa, ona odmah je promijenila stav, tvrdeći da takve optužbe ne vode nikuda, pa ih je bolje ostaviti po strani”, naglasila je Zaharova.
Zaharova tvrdi da ni američka politika ‘nije heterogena’
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova također je istaknula da su se SAD povukle iz Sporazuma o otvorenom nebu i odbile ratificirati Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa. Osim toga, Washington i njegovi NATO saveznici nastoje iskoristiti postsovjetski prostor za vlastite političke i vojne svrhe nauštrb temeljnih sigurnosnih interesa Rusije. “A kada su se suočili s otporom, pokrenuli su hibridni rat, želeći našoj zemlji nanijeti ‘strateški poraz’ na bojnom polju”, naglasila je Zaharova. Upozorila je da bi takve akcije mogle dovesti do izravnog sukoba između nuklearnih sila.
Što se tiče raspoloženja u Sjedinjenim Državama pet godina nakon povlačenja iz Ugovora o INF-u (Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa), Zaharova je rekla da “nije heterogeno”. “Vjerojatno su neki krugovi koji su predvidjeli posljedice razaranja međunarodno-pravnih temelja, uključujući i one u sferi sigurnosti i strateške stabilnosti, požalili, jer su oni pri zdravoj pameti shvatili do čega će to dovesti”, rekla je Zaharova. Ali globalno gledano, oni koji su preuzeli poluge kontrole u Sjedinjenim Državama – takozvana duboka država– koja je cijelu demokraciju uhvatila u svoju mrežu, pretvarajući je u demokraciju američkog tipa, naravno, ne žale baš zato što ovo je ono što su htjeli.”
Moskva je, kako je istaknula, više puta isticala da je Washington izašao iz sporazuma pod nategnutim izgovorima.
INF ugovor
Ugovor između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država o uklanjanju projektila srednjeg i kraćeg dometa potpisan je 8. prosinca 1987., a stupio je na snagu 1. lipnja 1988. Bio je to prvi dokument u povijesti o stvarnom smanjenju postojećeg oružje. Ugovor INF spriječio je raspoređivanje lansera projektila, balističkih projektila na kopu i krstarećih projektila dometa od 500 do 5500 kilometara.
Godine 2019. SAD se povukao iz sporazuma. Donald Trump, tadašnji predsjednik je povukao SAD iz sporazuma navodeći da je Rusija prekršila sporazum razvojem i postavljanjem krstareće rakete srednjeg dometa poznate kao SSC-8 (Novator 9M729). Trumpova administracija tvrdila je da je drugi razlog za povlačenje bilo suzbijanje kineskog gomilanja naoružanja u Pacifiku, uključujući i Južnom kineskom moru, jer Kina nije bila potpisnica sporazuma.
SAD, kako je istaknuo ruski predsjednik Vladimir Putin, ne samo da proizvodi ove projektile, već ih je doveo u Europu i na Filipine. Rusija sada radi na mjerama odmazde.
Putin o američkim raketama u Njemačkoj: U završnoj smo fazi ‘zrcalnih mjera’
