Nezadovoljstvo plaćom, loši međuljudski odnosi, preopterećenje poslom i nemogućnost napredovanja najčešći su razlozi promjene posla, pokazalo je nedavno istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavljeno danas na III. Konferenciji EDUkarijera, priopćili su iz HGK.
Svaki drugi ispitanik promijenio je posao barem jednom u posljednjih pet godina, pri čemu mlađi zaposlenici (18-35 godina) prednjače s prosječnom promjenom radnog mjesta svakih godinu dana i tri mjeseca. Među glavnim preprekama pri traženju posla, 48% ispitanika ističe neadekvatnu plaću koja nije proporcionalna obavezama radnog mjesta.
“Vođen tehnološkim inovacijama koje omogućuju napredak, svijet rada se mijenja brže nego ikada. Nove tehnologije, geopolitičke promjene i navike novih generacija donose korijenite promjene na tržištu rada,” izjavio je Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK-a i prorektor Sveučilišta Sjever, naglašavajući važnost kontinuiranog usavršavanja radne snage.
Generacija Z mijenja pravila igre na tržištu rada
Posebno zanimljiv aspekt istraživanja odnosi se na Generaciju Z koja donosi potpuno nove obrasce ponašanja na tržište rada. Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Mislav Ante Omazić istaknuo je da pripadnici Generacije Z u prosjeku mijenjaju posao svakih 15 mjeseci, što predstavlja značajan izazov za poslodavce.
“Čak 44 posto pripadnika Generacije Z odbija raditi u kompanijama koje smatraju neetičnima,” naglasio je Omazić, upozoravajući poslodavce da moraju prilagoditi svoje strategije novim očekivanjima.
Za razliku od prethodnih generacija, mladi zaposlenici danas traže više od stabilne plaće – žele svrhu u svom radu, kontinuirani profesionalni razvoj i visoku razinu autonomije. Također, češće od starijih kolega napuštaju radna mjesta zbog loših međuljudskih odnosa i nemogućnosti korištenja fleksibilnog radnog vremena, što pokazuje njihovu spremnost da žrtvuju financijsku sigurnost za bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Nedostatak radnika i neusklađenost ponude i potražnje
Istraživanje je pokazalo da čak 74% poslodavaca iskazuje potrebu za dodatnom radnom snagom. Najteže im je pronaći radnike srednje stručne spreme (63%), ali i visokoobrazovane (40%). Najveća potražnja zabilježena je u proizvodnom i građevinskom sektoru, dok je u odnosu na prethodnu godinu porasla potreba za administrativnim osobljem i radnicima u trgovini.
Međutim, postoji značajna neusklađenost između očekivanja zaposlenika i ponude poslodavaca. Dok potencijalni zaposlenici najviše vrednuju sigurnost radnog mjesta, bonuse, ravnotežu između poslovnog i privatnog života te mogućnost napredovanja, poslodavci kao svoje prednosti najčešće ističu timski rad, sigurnost i priliku za učenjem.
Strani radnici i budućnost tržišta rada
Stranu radnu snagu trenutno zapošljava ili ima namjeru zaposliti 41% poslodavaca, prvenstveno radnike srednje stručne spreme (79%) i one sa završenom osnovnom školom (37%), ali i visokoobrazovane (24%). Poslodavci kao najveću prednost zapošljavanja stranih radnika navode lakše popunjavanje upražnjenih radnih mjesta, dok im najveći izazov predstavljaju troškovi.
Ivana Šimek, pomoćnica ravnatelja HZZ-a, istaknula je važnost predloženih izmjena Zakona o strancima: “Ove izmjene će omogućiti bolju integraciju visokokvalificiranih radnika, poboljšati uvjete za zapošljavanje stranih radnika i povećati zaštitu njihovih radnih prava.”
Profesor Omazić dodatno je naglasio: “Hrvatska budućnost ovisi o inovacijama i ljudima – ne samo o sprječavanju odlaska talenata, već i o privlačenju novih. Digitalizacija, socijalno poduzetništvo i fleksibilni poslovni modeli ključni su za tržište rada u tranziciji.”
Ulaganje u obrazovanje i cjeloživotno učenje
Zabrinjavajući je podatak da samo 28% poslodavaca ima godišnji budžet veći od 5.000 eura za edukaciju i usavršavanje svojih radnika, dok 35% uopće nema takav budžet, a 38% izdvaja manje od 5.000 eura godišnje. Ovaj podatak posebno je zabrinjavajući u kontekstu potreba Generacije Z koja visoko vrednuje mogućnosti za profesionalni razvoj i kontinuirano učenje.
Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje, predstavio je novi paket mjera aktivne politike zapošljavanja: “Kao ključna područja djelovanja u ovoj godini naglasak smo stavili na intenzivnije uključivanje mladih na tržište rada uz povećanje broja ugovora na neodređeno vrijeme, teže zapošljivih osoba, i neizostavno ulaganje u cjeloživotno obrazovanje putem vaučera i formalnih i neformalnih programa.”
Konferencija je također obuhvatila teme poput korištenja AI alata u području ljudskih resursa i izazove s kojima se poslodavci suočavaju u suvremenom poslovnom okruženju, posebno u kontekstu prilagodbe očekivanjima novih generacija radnika.
