Prednost koju sada uživaju male bespilotne letjelice na ratištima, pa i u Ukrajini, samo je “trenutak u povijesti”, rekao je načelnik stožera francuske vojske general Pierre Schil na sajmu obrane Eurosatory u Parizu, prenosi Defense News.
Tvrdi da sustavi protiv bespilotnih letjelica trenutno tehnološki zaostaju i “ostavljaju nebo otvorenim za napade na sustave koji su onda krhki”. No, brzo se razvijaju protumjere, rekao je Schill novinarima tijekom obilaska štanda francuske vojske na sajmu.
Već danas, 75% dronova na bojnom polju u Ukrajini izgubljeno je zbog elektroničkog ratovanja, rekao je general. “Slobodan život malih”, vrlo jednostavnih bespilotnih letjelica iznad bojnog polja je samo mali “bljesak u vremena”, rekao je Schil.
Razvoj ‘soft kill’ metoda
“Trenutno se iskorištava manjak protumjera, to je jasno, i moramo se zaštititi. Danas je mač, u smislu letjelice, moćan, moćniji od štita. No, štit će rasti.” Ovogodišnje izdanje Eurosatoryja predstavilo je desetke sustava protiv dronova, uključujući sačmarice, topove i projektile, dok su tvrtke uključujući Safran, Thales i Hensoldt predstavile rješenja za tzv. “soft kill”, tj. ometanje i onesposobljavanje dronova bez da ih se fizički uništi.
General Schil je rekao da će sva vozila u francuskom borbenom programu nazvanom Scorpion za dvije godine biti gotovi sustavi protiv bespilotnih letjelica, povezujući njihovu sposobnost detekcije s kupolama koje mogu ispaliti projektil ili 40 mm granatu koja se rasprši u zraku blizu drona.
Bespilotne letjelice iz prvog lica trenutno izvode oko 80% razaranja na prvoj liniji u Ukrajini, dok prije osam mjeseci ti sustavi nisu bili prisutni, prema Schillu. Mali i jeftini dronovi redovito uništavaju sustave vrijeme više desetaka ili stotina tisuća eura. Sve više se koriste navedeni dronovi s pogledom iz “prvog lica” (FPV) kojima operater na zemlji upravlja uz pomoć kamere. Ukrajinski i ruski vojnici su, nakon dvije i pol godine rata, sve vještiji u tome da s takvim dronom, koji nosi eksploziv, izbjegavaju protumjere, love vojnike koji naglo skreću, te ih čak ubacuju kroz prozore i okna o čemu svjedoči sve veći broj snimki.
General je rekao da takvo stanje neće biti za 10 godina, a moglo bi se postaviti pitanje može li prozor “otvorenog neba” za dronove završiti već za godinu ili dvije. Schil je naveo primjer bespilotne letjelice Bayraktar, “kralja rata” na početku sukoba u Ukrajini, ali se više ne koristi jer ju je previše lako ” preokrenuti”.
O francuskoj vojsci
General je rekao kako ne smatra da rat u Ukrajini dovodi u pitanje francuski izbor manevarske vojske izgrađene oko srednjeg i lakog oklopa s fokusom na brzinu i mobilnost.
Vozila razvijena prije programa Scorpion, poput glavnog borbenog tenka Leclerc, rekonfiguriraju se kako bi postala dio kolaborativnog borbenog sustava, koji na primjer omogućuje napad drugog vozila na metu koju otkrije prvo vozilo. Scorpion je bio “izuzetno ambiciozan”, radi i ispunio je očekivanja, prema Schillu.
Kada se želi izvući pouka iz Ukrajine, potrebno je napraviti razliku između onoga što je situacijsko i povezano s vrstom terena i bitke koje se vode, i onoga što je strukturno, rekao je general. Rat u istočnoj Europi ne znači da će nestati pitanja koja su nastala u posljednjih 30 godina oko upravljanja rizikom i krizama. “Moramo ostati svestrana vojska”, zaključuje.
Francuski izbor bio je ne razdvajati vojsku na različite dijelove koji bi odgovarali različitim bojištima, na primjer interventnu vojsku koja je agilna i mobilna i mehaniziranu oklopnu vojsku koja je spremna voditi rat poput današnjeg u Ukrajini, s “možda težim, spuštenim vozilima, ali koja će, kad udare u minu, ubiti posadu”.
Brzina razvoja vojnih bespilotnih letjelica znači da se vojska ne može posvetiti velikim programima kupnje, jer stečena sposobnost može zastarjeti za pet mjeseci, prema generalu. Schil je rekao da današnje bespilotne letjelice lete bolje nego one prije dvije ili tri godine, s većom računalnom snagom u sebi koja je sposobna za navigaciju temeljenu na terenu ili mijenjanje frekvencija kako bi se izbjeglo ometanje. Dronovi se ne mogu usporediti s granatama od 155 mm, koje se mogu skladištiti i ostat će relevantne za 10 godina, a vojska mora pronaći “pravi sustav u ovom brzom svijetu nove tehnologije”, rekao je Schil.
O novom njemačko-francuskom projektu
General je također komentirao budući francusko-njemački glavni kopneni borbeni sustav, koji će se sastojati od nekoliko vozila, neka s ljudskom posadom, a druga automatizirana, kombinirajući oružje protiv dronova, protuzračne sposobnosti bliske obrane, projektile i top.
Stavljanje svega toga na jedan tenk stvorilo bi vozilo teško 80 tona, što “jednostavno nije moguće”. Razvoj sustava trajat će 10 do 15 godina jer kopnena robotika “još nije potpuno zrela”, prema Schillu koji tvrdi da ne zna hoće li glavni top za budući tenk iz sustava biti kalibra 120 mm 130 mm ili 140 mm.
Francuski Leclerc tenk vjerojatno neće dobiti drugu nadogradnju osim trenutne XLR verzije koja je uvedena, prema generalu. Rekao je da je francusko-njemački sporazum za sustav sljedeće generacije primarni projekt, čime je pitanje tenka Leclerc sekundarno pitanje.
Foreign Affairs: Rat u Ukrajini je postao rat dronova i Ukrajina ga sada gubi
