Katolička crkva danas slavi svetkovinu Božjeg milosrđa koju je ustanovio sveti Ivan Pavao II. kako bi se podsjetio da Krist uvijek oprašta onima koji se kaju za svoje grijehe.
Ova pobožnost okuplja milijune katolika koji svoju ljubav izražavaju kroz molitvu devetnica, krunicu Božjeg milosrđa i procesije.
Glavna poruka ovog blagdana je da je Bog milosrdan: „Što je grješnik veći, to ima veće pravo na moje milosrđe“, zapisala je sveta Faustina u svom dnevniku nakon što je poslušala samog Krista. U nastavku 10 bitnih činjenica o ovom blagdanu.
1. Nedjelja milosrđa ima svoje podrijetlo u privatnim objavama
Pobožnost Božjem milosrđu i određivanje dana za njegovo slavljenje potječu iz privatnih Kristovih otkrivenja poljskoj časnoj sestri svetoj Faustini Kowalskoj u gradu Plocku u Poljskoj 1931. Tijekom ukazanja Gospodin Isus joj je prenio niz poruka o značenju svoga Božjeg milosrđa i zadužio je da širi njegovu pobožnost po cijelom svijetu.
2. Dio je crkvenog kalendara zahvaljujući svetom Ivanu Pavlu II
Godine 2000. sveti Ivan Pavao II. proglasio je svetu Faustinu svetom i tijekom obreda istaknuo: „Važno je da u potpunosti prihvatimo poruku koju nam Božja riječ prenosi ove druge vazmene nedjelje, a od sada u cijeloj Crkvi. Bit će označena kao ‘Nedjelja Božjeg milosrđa’.” (Homilija, 30. travnja 2000.) .
3. Ova privatna objava ima valjane učinke u liturgiji
U svojoj teološkoj analizi fatimske poruke, kardinal Joseph Ratzinger, koji je kasnije postao papa Benedikt XVI., napisao je: „Možemo dodati da često privatne objave dolaze prije svega iz pučke pobožnosti i njome se podupiru, daju joj nove poticaje i otvaraju nove oblike za to. To ne isključuje mogućnost utjecaja na liturgiju, kao što su primjerice pokazali blagdani Tijelova i Presvetog Srca Isusova.”
4. Crkva vas poziva da na razne načine slavite Božje milosrđe
Između ostalog, nudi potpuni oprost: “Kako bi vjernici proživjeli ovo slavlje s intenzivnom pobožnošću, sam je vrhovni poglavar ( Ivan Pavao II. ) ustanovio da se spomenuta nedjelja obogati potpunim oprostom kako bi vjernici primili s više obilnih darova utjehu Duha Svetoga i tako njeguju sve veću ljubav prema Bogu i prema bližnjemu, a nakon što su od Boga dobili oproštenje svojih grijeha, velikodušno opraštaju svojoj braći. [Dekret Apostolskog penitencijara iz 2002.]
Ova je molitva uvijek uslišana: Sveta Faustina zapisala ju je u svom dnevniku
5. Sliku Božjeg milosrđa objavio je sam Isus
Ova je slika objavljena svetoj Faustini 1931., a sam ju je Isus zamolio da je naslika. Kasnije će Gospodin objasniti njeno značenje i blagoslove koje će vjernici kroz nju primiti.
U većini verzija Isus je prikazan kako podiže desnu ruku u znak blagoslova, a lijevom rukom pokazuje na svoja prsa iz kojih izlaze dvije zrake: crvena i bijela.
“Blijeda zraka simbolizira Vodu koja opravdava duše. Crvena zraka simbolizira Krv koja je život duša (…). Blago onome tko živi u njihovoj sjeni” (Dnevnik, 299). Cijela slika je simbol milosrđa, oprosta i ljubavi prema Bogu, poznata kao “Vrelo milosrđa”.
6. Ova pobožnost ima posebne molitve
Krunica je skup molitvi koje se koriste kao dio pobožnosti Božjem milosrđu. Obično se moli u 15:00 sati (vrijeme Isusove smrti) koristeći zrnca svete krunice ali s različitim molitvama. Krunicu nađite na ovoj poveznici.
7. Božje je milosrđe povezano s Evanđeljem druge vazmene nedjelje
Slika Božjeg milosrđa predstavlja Isusa u trenutku kada se ukazuje učenicima u Cenakulu – nakon njegova uskrsnuća – kada im je dana moć opraštanja ili zadržavanja grijeha.
Taj je trenutak zabilježen u Ivanu 20,19-31, čitanju evanđelja ove nedjelje.
Ovaj odlomak uključuje Isusovo ukazanje apostolu Tomi, kojeg poziva da dotakne njegove rane. Taj se događaj zbio osmi dan nakon uskrsnuća (Iv 20,26) i stoga se koristi u liturgiji osam dana nakon Uskrsa.
8. Svećenici imaju posebnu moć davati Božje milosrđe
U Iv. 20,21-23 izvješćuje se: “Isus im ponovno reče: ‘Mir vama! Kao što je Otac poslao mene i ja šaljem vas.’ Rekavši to, dahne u njih i reče im: ‘Primite Duha Svetog.” Kome oprostite grijehe, oprošteni su im; kojima zadržite, zadržani su im.”
9. Ispovijed je djelovanje Božanskog milosrđa do svršetka vremena
Isus je Duhom Svetim omogućio apostolima (i njihovim nasljednicima u službi) da oproste ili zadrže (ne oproste) grijehe.
Budući da su opunomoćeni Duhom Božjim da to učine, njihovo davanje oprosta je učinkovito: ono zapravo eliminira grijeh, a ne samo da je simbol oprosta.
Snažno Isusovo obećanje onima koji šire štovanje Božjeg milosrđa! Ima li veće milosti od ove?
10. U privatnim objavama Isus daje veliku važnost svom drugom dolasku
Isus obećava da će se vratiti u slavi da sudi svijet u ljubavi, kao što jasno kaže u svom govoru o Kraljevstvu u 13. i 25. poglavlju Evanđelja po Mateju.
Samo u kontekstu javne objave, kako uči Učiteljstvo Crkve, mogu se smjestiti riječi privatne objave dane sestri Faustini:
“Ti ćeš pripremiti svijet za Moj posljednji dolazak.” (Dnevnik 429)
“Govorite svijetu o Mojem Milosrđu… To je znak posljednjih vremena, nakon kojih će doći dan pravde. Još uvijek ima vremena da se pribjegnu, dakle, Izvoru Moga Milosrđa.” (Dnevnik 848)
“Govorite dušama o ovom mom velikom milosrđu, jer je blizu strašni dan, dan moje pravde.” (Dnevnik 965)
“Ja im produžavam vrijeme milosti, ali teško njima ako ne prepoznaju ovo vrijeme Moje posjete.” (Dnevnik 1160)
“Prije Dana pravde šaljem Dan milosti.” (Dnevnik 1588)
“Tko ne želi proći kroz vrata Mojeg milosrđa, mora proći kroz vrata Moje pravde.” (Dnevnik 1146)
Molitva Milosrdnom Isusu
