Iako ministrica Vlaisavljević tvrdi da nikada nije bilo planirano da na Bijenale ide i rad „Gdje smo kod kuće?“ Gradskog muzeja Sarajevo i Šejle Kamerić, Interview.ba je u posjedu dokumenta koji tvrdi suprotno. Je li Skoko odlazak u Veneciju zaslužio bistom „hrvatskog velikana“? Što je odlučio Ured za zakonodavstvo BiH?
Nitko još ne zna ili se pravi da se ne zna koliko će koštati sudjelovanje Bosne i Hercegovine na 60. Bijenalu u Veneciji. Najstarija i najprestižnija izložba suvremene umjetnosti u svijetu, koja se održava svake druge godine, počela je 20. travnja. Našu zemlju predstavlja kipar Stjepan Skoko, izabran na način kojeg mnogi kredibilni i uspješni bh. umjetnici još nisu shvatili, piše Interview.ba.
Šokirani umjetnici
Odlazak na Bijenale je projekt u kojem se institucije države i Federacije BiH nisu upustile tek tako.
Svjedoče o tome obećanja kako će Ministarstvo civilnih poslova u Vijeću ministara BiH izdvojiti 180.000 KM, a Federalno ministarstvo kulture i športa financirat će izvođenje programa, čiji je proračun 1.540.000 KM.
”’Ukupni troškovi bit će poznati nakon što bude usvojen Program utroška sredstava Federalnog ministarstva kulture i športa za 2024. godinu”, tvrde u ovoj instituciji.
Ne, prije samog odlaska u Veneciju mediji su gotovo zapalili vijest, a umjetnike šokirala, da je Stjepan Skoko izabran za našeg predstavnika.
On je izbor Komisije za odabir prijedloga projekta, komesara i posebnih institucija koje je formirala ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević .
Skoko je tako za Veneciju otišao s djelom pod nazivom „Mjera mora“.
„Prvi hrvatski velikan“
Ne, javnosti (pa i onoj koja ne mari za umjetnost) poznatiji je po bisti lidera Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića .
Bilo je to u jesen 2021. godine. Draganu Čoviću nije bila mrska ova ideja.
”Svaki umjetnik bira kako će realizirati svoju ideju. To je sloboda koju umjetnost daje, pa i gospodinu Stjepanu Skoki. Vezano za tu temu, moja jedina veza s navedenim projektom jest ta da ću posjetiti izložbu gospodina Skoke ako ista bude organizirana”, rekao je tada za Fenu Čović.
A Skoko je javnosti objasnio da je Čovićeva bista nastala u okviru projekta deset hrvatskih velikana i tri prijatelja.
”S Čovićem sam počeo. On je među velikanima, znači prvi hrvatski velikan, a ostalo je tajna kako će se razvijati projekt s obzirom na to da to moj projekt, nije državni, ničiji. To je serija portreta po mogućnosti s klasičnim materijalima, tradicionalnim, recimo bronca, kamenom, ali ne znam gdje će me odvesti. Ima mogućnosti i novih materijala. Čović je tu negdje, portretski pri kraju”, naveo je Skoko.
Javni poziv
Je li mu baš ta bista otvorila put do Venecije još je rano reći. Ne, činjenica je da je u lipnju prošle godine ministarstvo kulture i športa raspisalo javni poziv za izbor Povjerenika/Kustosa Paviljona Bosne i Hercegovine 60. Bijenala suvremene umjetnosti u Veneciji 2024. godine.
Prema javnom pozivu na izbor su se mogli prijaviti kustos (ili kustoski kolektiv), povjesničari ili teoretičari umjetnosti, umjetnici/e ili kolektivi umjetnika/ca i kustosa/ica, institucije kulture i drugi stvaratelji iz Federacije.
”Aplikanti moraju imati iskustvo izlaganja u BiH i/ili međunarodno iskustvo, objavljene radove ili osvojene nagrade u oblasti suvremene bosanskohercegovačke umjetnosti”, navedeno je u Javnom pozivu objavljenom 2023.
Donesena odluka
Nekoliko mjeseci kasnije uslijedila je odluka.
”Stručno Povjerenstvo za odabir prijedloga projekata, komesara i institucija iz Federacije Bosne i Hercegovine za sudjelovanje Bosne i Hercegovine na 60. Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti 2024. godine, odabralo je Projekt Sveučilišne galerije Sveučilišta u Mostaru pod nazivom: „Mjera mora“, umjetnika Stjepana Skoke i komesara i kustosa Marina Ivanovića”, objavljeno je na stranici Federalnog ministarstva kulture i športa.
Govor Borjane Krišto
Posebna pažnja ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala umjetnosti dodijeljena je projektima koji tijekom otvaranja i tijekom zatvaranja mogu ponuditi performans.
Paviljon Bosne i Hercegovine za koji je zadužen kustos Marin Ivanović ponudio je, umjesto toga, govor Borjane Krišto, predsjedateljice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Događaju zatvorenom za javnost s visokim mjerama sigurnosti, kako tvrde svjedoci predotvaranja, bilo je moguće prisustvovati samo s pozivnicom, što nije praksa drugih paviljona niti Venecijanskog bijenala.
Promašio temu
Temu ovogodišnjeg Bijenala „Stranci svuda“ objasnio je kustos Adriano Perdosa.
On je, kratko naveo, da se izložba fokusira na figuru stranca, te na produkciju i drugih srodnih subjekata: kvir (queer) umjetnika, koji se kretao unutar različitih seksualnosti i spolova, često bivao proganjan ili stavljen van zakona.
”Umjetnik autsajder, koji se nalazi na marginama svijeta umjetnosti, slično kao autodidakt i takozvani narodni umjetnik; kao i autohtoni umjetnik, koji se često tretira kao stranac u svojoj zemlji. Produkcija radova ovih umjetnika primarni je fokus 60. Bijenala i predstavlja Jezgru suvremenosti međunarodne izložbe”, pojašnjava Perdosa.
Kustos i mentalitet žrtve
Kustos bh. Paviljona Marin Ivanović temu shvaća na potpuno drugačiji način.
Pojašnjava zašto je izabran Skokin rad „Mjera mora“, koji ni na koji način ne odgovara ovogodišnjoj temi.
U tekstu „Koja je važnost Venecijanskog bijenala za Bosnu i Hercegovinu“ objavljenog na portalu Sveučilišta u Mostaru kustos Ivanović nas poučava o prošlim projektima kojima se BiH predstavila u svijetu, a koji su, ističe, svi redom bili vezani uz propast jugoslavenske industrije i rat.
Ta činjenica, navodi, mnogo govori o našem mentalitetu žrtava i konstantnom podčinjavanju samih sebe nekim višim mentorima, tutorima koji u političkom smislu žele da se o navedenim problemima neprekidno govori, kao da u BiH nema ništa lijepo, samo problematična povijest i sadašnjost.
”A koliko je ljepote – prirodne, kulturne, spomeničke, umjetničke… Onda nas sažalijevaju, daju nam nešto novca i prostora, kao što sada u umjetnosti dominiraju postkolonijalna teorija, prava manjina, migracije i svi mogući društveni problemi kojima Zapad pere svoju nečistu savjest, a koji uopće ni po čemu nisu likovna, nego politička pitanja. Tim više je ovaj uspjeh velik jer se projekt “Mjera mora” uspio nametnuti svojom estetikom i simbolikom, svojom ljepotom, pjesničkom jezgrovitošću, materijalnom konkretnošću i izazovnom privlačnošću. On nije “aktualan” jer je aktualnost najveća toksičnost suvremene umjetnosti; on je bezvremenski jer se bavi gotovo zaboravljenim identitetom naroda koji živi u Bosni i Hercegovini i osvješćuje im ljepotu koja ih okružuje”, zaključuje Ivanović, osoba, kako navodi javni poziv, odgovorna za dostojno predstavljanje našeg Paviljona.
“Mjera mora, mora nepotizma”
I kako se Stjepan Skoko, autor rada „Mjera mora“ nametnuo kao jedini predstavnik Bosne i Hercegovine, pogotovo jer je zanemario temu Bijenala?
Protokol o modelu sudjelovanja Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti i Venecijanskom bijenalu arhitekture propisuje obvezu resornih ministarstava da naizmjenično dostavljaju prijedloge o predstavljanju Bosne i Hercegovine, najkasnije godinu dana prije početka Bijenala.
Dva mjeseca nakon roka
Federalno ministarstvo kulture i športa dva mjeseca nakon isteka tog roka objavilo je Javni poziv za izbor Povjerenika/Kustosa Paviljona BiH, a proceduru odabira provelo mjesec dana kasnije.
Zato se mora reći da plasiraju neistine kada govore o načinu izbora projekta/rada koji će predstavljati BiH, te io procesu selekcije.
Prema navodima ministarstva kulture i športa njihovo je Povjerenstvo biralo između tri rada. Također, navode da niti u jednom trenutku tijekom procesa selekcije nisu imali namjeru da od Ministarstva civilnih poslova i Vijeća ministara BiH zatraže mogućnost sudjelovanja BiH s dvije ili više postavki.
”Nije postojao plan da na Bijenalu u Veneciji budu predstavljeni i drugi radovi uz rad Stjepana Skoke, jer bi se time narušio protokol o izboru predstavnika BiH. Federalno ministarstvo kulture i športa je za Povjerenika predložilo isključivo Marina Ivanovića i projekt „Mjera mora“ autora Stjepana Skoke kojega je odabralo neovisno, stručno Povjerenstvo, dodijelivši mu najveći broj glasova”, navodi se u odgovoru federalnog ministarstva.
Čista izmišljotina
Urednice ministarstva Sanje Vlaisavljević potom navodi da je Federalno ministarstvo kulture i športa svoj prijedlog uputilo Ministarstvu civilnih poslova BiH u daljnjem postupku 17. srpnja 2023. godine, u skladu s Protokolom o sudjelovanju BiH na Venecijanskom bijenalu.
To je, sudeći prema dokumentima u čijem je posjedu portal Interview.ba, čista izmišljotina.
Kako saznaje portal Interview.ba ministrica Vlaisavljević uputila je molbu ministarstvu civilnih poslova BiH u srpnju prošle godine da se u Paviljonu (pored Skokinog) predstavi još jedan projekt.
”Imajući u vidu iznimnu kvalitetu projekta „Gdje smo kod kuće?“ a uz prethodne konzultacije s Ministarstvom kulture i sporta Županije Sarajevo koje je spremno dati financijsku potporu navedenom projektu obraćam se s molbom da u skladu s ingerencijama omogućimo i projekt Gradskog muzeja Sarajevo da sudjeluje sa svojom postavkom u istom paviljonu čime bi tim Bosne i Hercegovine bio znatno ojačan”, navodi Vlaisavljević u Molbi dostavljenoj Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine 28. 7. 2023. godine.
Tko je i zašto odustao od drugog rada
Ministarstvo civilnih poslova BiH dostavilo je ovaj zahtjev na razmatranje Uredu za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH, koji je odgovorio 19. rujna 2023. godine.
U odgovoru se navodi:
”U skladu s članom 4. Protokola kojim se definira princip naizmjeničnog predstavljanja, na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta, Paviljon BiH na 60. Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti 2024. godine čine projekti „Mjera mora“ autora akademskog kipara Stjepana Skoke i kustosa postavke Marina Ivanovića i „Gdje smo kod kuće?“ Gradskog muzeja Sarajevo, koji je razvijen u suradnji s autoricom Šejlom Kamerić“”, piše u mišljenju Ureda za zakonodavstvo koju potpisuje direktor mr. Džemail Čibo.
„Gdje smo kod kuće“ bio na listi
Da je Federalno ministarstvo kulture i sporta u nekom trenutku imalo plan da predloži više projekata/radova za predstavljanje na 60. Venecijanskom bijenalu potvrđuje i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
”Federalno ministarstvo kulture i sporta, nakon što su dostavili prijedlog autora i rada Stjepana Skoke, dostavilo je dopis kojim su tražili da se razmotri mogućnost sudjelovanja umjetnice Šejle Kamerić s odgovarajućom postavkom. Naime, od dodatnog prijedloga Federalno ministarstvo je odustalo, a Vijeće ministara je donijelo zaključak da je ovogodišnji predstavnik Bosne i Hercegovine Stjepan Skoko i njegov rad, što je u suglasnosti i s Protokolom o sudjelovanju”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova u Vijeću ministara BiH. koji je dostavljen portalu Interview.ba.
Kamerić: Nisu na vlasti zbog sebe
Vizualna umjetnica, svjetski proslavljena Šejla Kamerić za Interview.ba potvrđuje da je sve ovo točno. Dodajem da bh. predstavnici na Venecijanskom bijenalu ne smiju biti birani po podobnosti prikrivenom nacionalnom ključu, već po kvaliteti i to od strane kompetentnog međunarodnog žirija.
”Uspjeh bosanskohercegovačke umjetnosti na internacionalnoj sceni dosad se bazirao isključivo na požrtvovnom i poštenom radu pojedinca. Ono što nedostaje je sustavna podrška. Novca ne fali, već fali stručnosti i transparentnosti nadležnih. Oni moraju shvatiti da su na pozicijama vlasti da bi bili u službi građana i u interesu države, a ne radi vlastitih i stranačkih profita”, napominje Kamerić.
Kako saznajemo, da ne idu u Veneciju Gradski muzeji Sarajevo i Šejla Kamerić saznali su kad je već sve bilo gotovo. Službenu obavijest, makar objašnjenje, nisu dobili.
