Bijela kuća povlači plan predsjednika Donalda Trumpa za pregovore o okončanju trogodišnjeg ruskog rata protiv Ukrajine samo nekoliko dana nakon što je on izjavio da će se sljedeći mjesec sastati s Vladimirom Putinom u Budimpešti.
Rekao je dužnosnik Bijele kuće The Independent nema “nikakvih planova” za sastanak između Trumpa i Putina “u bliskoj budućnosti” jer je državni tajnik Marco Rubio obavio “produktivan razgovor” sa svojim ruskim kolegom, ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, zbog čega osobni sastanak između dvojice vrhunskih diplomata “nije potreban”.
Trump je kasnije rekao novinarima na proslavi Diwalija u utorak navečer da ne želi imati “uzalud izgubljen sastanak” ili “gubljenje vremena”, ali nije isključio sastanak u budućnosti.
“Vidjet ćemo što će se dogoditi”, rekao je.
Vijest o poništenim planovima za sastanak dolazi samo nekoliko dana nakon, kako je Trump opisao, sličnog “produktivnog” razgovora s Putinom uoči posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prošlog petka.
U to vrijeme, Trump je na Truth Socialu napisao da je “napravljen veliki napredak” u njegovom nastojanju da okonča tekući rusko-ukrajinski sukob i tvrdio da će se sastati s Putinom u glavnom gradu Mađarske kako bi razgovarali o mirovnom rješenju nakon pripremnog sastanka između Rubia i Lavrova.
Odabir Budimpešte kao mjesta održavanja potaknuo je pitanja jer je to bila ista lokacija kao i konferencija 1994. na kojoj se Rusija obvezala da neće napasti Ukrajinu u zamjenu za to da se Kijev odrekne nuklearnog oružja koje je naslijedilo nakon pada Sovjetskog Saveza.
Mjesto je također bilo potencijalno problematično jer Putina traži Međunarodni kazneni sud, iako je malo vjerojatno da će mađarska vlada surađivati s nalogom jer je u procesu napuštanja suda.
Ranije tog dana, Rusija je priznala da “nema pojma” kada će se održati dugo očekivani summit između Trumpa i Putina.
Dvojica čelnika posljednji su se put sastala u kolovozu na žurno organiziranom summitu u Anchorageu na Aljasci. Sastanak je završio bez značajnih diplomatskih pomaka, a Trump je posljednjih tjedana postao oštriji prema Rusiji u svojim komentarima o tekućem ratu.
Ali prošlotjedni razgovor s Putinom – i kasniji sastanak sa Zelenskim sljedeći dan – čini se da pokazuju da se Trump povukao prema refleksivnom proruskom stavu koji je zauzeo otkako se prošlog siječnja vratio na dužnost.
Zelenski je stigao u Washington s nadom da će Trump odobriti transfer krstarećih projektila dugog dometa Tomahawk koji bi Kijevu omogućili da udari duboko u ruski teritorij.
Ukrajinski čelnik je tvrdio da bi takvi udari pomogli Putinu da ozbiljnije shvati Trumpove pozive na izravne pregovore između Rusije i Ukrajine o okončanju rata.
Trump je rekao novinarima koji su s njim putovali u Izrael u nedjelju da je planirao razgovarati s Putinom o tomahawcima kao načinu da na njega izvrši pritisak da prekine rat.
Međutim, Trump nije odobrio prijenos krstarećih projektila i Zelenski je napustio Washington praznih ruku i umjesto toga je gurao Putina i Zelenskog da donesu primirje koje bi zaključalo trenutne linije kontrole nakon više od tri godine rata.
Trumpovo stajalište dobilo je potporu europskih čelnika, uključujući šefove vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Ukrajine i Europske unije, koji su svi izdali zajedničku izjavu potpore predsjednikovom planu.
“Snažno podržavamo stajalište predsjednika Trumpa da bi borbe trebale odmah prestati i da bi trenutna linija kontakta trebala biti početna točka pregovora”, stoji u priopćenju.
U isto vrijeme, europski su čelnici pozvali da se “pojača pritisak na rusko gospodarstvo i obrambenu industriju dok Putin ne bude spreman za sklapanje mira” i da se iskoristi “puna vrijednost ruske imobilizirane imovine” za financiranje više oružja za Ukrajinu.
