Koliko god bili komplicirani, zastrjeli, nefunkicionalni ili manualni, vlasnici i zaposlenici su navikli na određeni sustav rada. Njihova zamjena nije jeftina, a uz to iziskuje vrijeme i prilagodbu. Sve te probleme rješava domaći startup Autorun. Iza ove ideje stoje Ena Fuzul, Josip Ivković i Jeremija Hranjec. Njihov softver poslovanje digitalizira u jednoj minuti zahvaljujući pristupu razvoja softvera bez koda te integraciji umjetne inteligencije.
Sve što poduzetnik koji želi digitalizirati i automatizirati poslovanje mora napraviti svodi se na tri jednostavna koraka, a cijeli proces odvija se jednostavnom chat komunikacijom s AI agenticom Milevom – koja je ime dobila po ženi Alberta Einsteina. Autorun je kombinacija tri stupa: prilagođenog softvera, inteligentne automatizacije te AI zaposlenika, odnosno agenata.
Na konferenciji “Smart Industry 2025: Pametna budućnost danas”, Fuzul je prikazala kako Autorun radi kroz primjere. Jedan od hrabrih posjetitelja konferencije se javio kako bi se bolje prikazalo kako radi Mileva. Nasmijao je publiku odlukom da će se aplikacija zvati Stipe.
Holofiction
Na konferenciji je bio i Filip Šarić, osnivač i CEO iz Holofictiona. Na svojoj stranici su svoju tehnologiju predstavili kao mjesto gdje ‘granice inovacije i mašte jednostavno ne postoje’. Na sceni su već 10 godina. Krenuli su s hologramima, ali su kroz godine širili svoje usluge.
Kako je Šarić istaknuo, fokus je na immersive prezentaciji: video, VR, aplikacije, interaktivne igrice i digitalna instalacija za klijente. Na konferenciji je pokazao više primjera vizualne interpretacije AI-ja, ali jasno napomenuo kako oni iz Holofictiona nemaju pristup kontroli mobitela.
Trenutno razvijaju zanimljivost vezanu za automobile. “Želimo napraviti collection automobile gdje možete vidjeti izgled auta u prošlosti, čuti njegov zvuk”, opisao je. Na kraju je otkrio kako žele svoje usluge još i dublje proširiti u hotelsko poslovanje. Predavanje je završeno pljeskom nakon što je publika testirala jedan od njihovih projekata.
Kamionski promet
Tomislav Lacković, prodajni inženjer iz ECCOS INŽENJERING d.o.o., govorio je o digitalizaciji logistike kamionskog prometa. Osvrnuo se na jednog od klijenata, Petrokemiju Kutina. Sustav uključuje portal za videonadzor kamiona, kamere za nadzor procesa vaganja, praćenje kretanja vozila i prepoznavanje registarskih tablica, kamere i radare sa znakom za upozorenje o prekoračenju brzine kretanja unutar kruga tvornice, rampe za regulaciju prometa.
Kroz digitalno praćenje, automatizaciju i regulaciju prometa, osiguravaju da se procesi odvijaju bez zastoja uz minimalni rizik od pogrešaka. Digitalizacija omogućuje bolje planiranje isporuka, smanjenje broja praznih vožnji i prelazak na održive izvore energije.
Komunicirajte pozitivno
Business Consultant iz Kaizen Institute Hrvatska Ana Popović istaknula je na konferenciji da AI mijenja način na koji radimo, ali i volimo. Zašto ne volimo promjene?, upitala je Popović. Tri su odgovora. Prvi je evolucijski. Naš mozak voli sigurnost i predvidivost. Treći razlog je poznat pod terminom status quo bias. Mi kao ljudi imamo prirodnu sklonost ostati na poznatom terenu”, objasnila je.
Kako smanjiti otpor nesigurnosti i nemira koje promjena dovodi, prvi ključan element je – komunikacija. “Pozitivno i aktivno komunicirajte jer nekomunikacija i šutnja su također komunikacija. Ponekad šutnja može biti puno glasniji oblik komunikacije, a tako ostavljamo puno prostora za brige i dodatno pojačavanje efekta nesigurnosti”, upozorila je Popović.
“Nemojmo provoditi promjenu mimo ili nad zaposlenicima, već s njima. Dajmo im priliku da se njihov glas čuje, da nam daju svoje sugestije”, dodala je.
“Stvorite osjećaj u kojem vaši zaposlenici mogu pogriješiti, a da nema nužno kazni i sankcija. AI nije samo priča o tehnologiji. Vodite promjenu, nemojte dopustiti da se dogodi. Ljudi slijede ljude – one u kojima ćemo moći prepoznati sebe ili dio sebe. Nemojmo upasti u priču da će sve raditi mašine”, zaključila je pozitivnim tonom Popović.
Roni Kranjec, specijalist za ICT posebna rješenja iz Telemacha, rekao je da se u odnosu na 2010. godinu, danas podrazumijeva da velike kompanije koriste IoT (Internet of Things) u svakodnevnom poslovanju. Složio se s ostalim panelistima da uvijek treba imati na umu sigurnost na internetu.
“To nije brži laptop”
Miroslav Čerkez iz CROZ-a govorio je o ‘utrci za kvantnom prednošću’.
Što je zapravo kvantno računarstvo? “To nije brži laptop. Ta se računala razlikuju po tome da koriste kvantnu fiziku za neke operacije. Imaju mogućnost da recimo sagledaju sve travke unutar sijena dok ne nađu iglu”, metaforično je prikazao djelovanje takvog računala Čerkez.
“Nemojmo razmišljati da će nam s njima Windowsi brže raditi, već su ta računala bitna za razvoj novih lijekova i materijala, financijsko modeliranje i analizu rizika, optimatizaciju distributivnih lanaca”, pojasnio je.
Smart Industry konferencija, u organizaciji Poslovnog dnevnika, najveći je multiplatformski projekt posvećen digitalnoj transformaciji, inovacijama i rastu hrvatskoga gospodarstva. Šestu godinu zaredom okuplja vrhunske stručnjake iz gospodarstva, tehnologije i javnog sektora te kroz medijske objave, videopodcaste i konferenciju podiže svijest o ključnim tehnološkim trendovima i njihovoj primjeni.
