Republika Hrvatska nabavila je dronove Orbiter 3B putem Ministarstva poljoprivrede, s ugovorom vrijednim oko 4,88 milijuna eura potpisanim još u svibnju 2018. godine s izraelskom tvrtkom Aeronautics Defense Systems. Nabava dronova trebala je služiti prvenstveno za nadzor i kontrolu ribarstva u Jadranu, s ciljem zaštite mora i ribarskih resursa, koristeći bespilotne sustave za praćenje i izviđanje. Dronovi su također predani Ministarstvu obrane, koje ih koristi za podršku civilnim institucijama, kao što su zaštita i spašavanje na moru, protupožarna sezona te nadzor državnih granica. Međutim, od njihove nabavke do dana današnjeg nema niti jedne jedine javne objave Ministarstva poljoprivrede o korištenju u svrhe, za koje je nabavljen, dok, s druge strane, Ministarstvo obrane ima niz objava korištenja ove tehnologije u vojne svrhe.
Podsjetimo, nabava je izazvala kontroverze, jer su dronovi predstavljali zastarjelu tehnologiju, već u upotrebi u Srbiji 11 godina ranije, što je Morski HR otkrio još 2019. godine.
Novac iz EU fondova za ribarstvo
Novac za kupnju dronova došao je iz EU fondova namijenjenih ribarstvu, ali je pitanje koliko su se uopće koristili za ribarstvo, jer sva javno dostupna izvješća daju naslutiti de su dronovi uglavnom korišteni u vojne svrhe.
Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo obrane trebali bi zajedno koristiti ovaj sustav u omjeru 60% poljoprivreda, 40% vojska, uz široku primjenu u sigurnosnim operacijama, nadzoru prometa i protupožarnoj zaštiti. Nabava je provedena kroz javnu nabavu s ocjenom najboljeg ponuditelja na financijskim i tehničkim kriterijima, pri čemu je Aeronautics dobio najveći broj bodova.
Ministarstvo: “Izvedeno je ukupno 269 naleta”
Jesu li, i ako jesu, koliko puta i u kojim konkretnim slučajevima i na kojim lokacijama su besposadne letjelice tipa Orbiter 3 od nabavke 2019. godine, korišteni u nadzoru ribarstva? – poslali smo upit Ministarstvu poljoprivrede. Evo što su odgovorili:
– Od 2019. godine kada je besposadni zrakoplovni sustav pušten u rad, u pet godina korištenja bilo je izvedeno ukupno 269 naleta za potrebe nadzora morskog ribarstva što je uključivalo ribolovno područje Sjevernog i Južnog Jadrana. Za spomenuti je da se sustav u manjem postotku koristio i za nadzor slatkovodnog ribarstva na području Dunava i Save.Preostalo vrijeme korištenja na godišnjim razinama bilo je za potrebe Ministarstva obrane Republike Hrvatske(MORH) te ostalih državnih službi uključenih u nadzore područja pogođenih požarima i područja pogođenih potresima.
Gdje možemo pronaći javno objavljenu dokumentaciju o tih 269 letova ili barem onom dijelu letova u kojem su utvrđene nepravilnosti? Zašto nijedan od tih 269 letova nadzora nije javno objavljen?
– Dokumentacija tj. službeni dnevnici letova, kao i ostali dnevnici letačkih operacija besposadnih zrakoplovnih sustava(BZS) nisu javno dostupni. Naime inspekcijski nadzori podrazumijevaju korištenje različitih sredstava nadzora kontrole s ciljem kasnije obrade prikupljenih podataka, njihove unakrsne provjere te eventualnih postupanja. To podrazumijeva skup podataka dobivenih s ribarskih plovila (VMS, dnevnici ulova), BZS, manje dronove, vozila, službena plovila, besposadna podvodna plovila, a koji također nisu javno dostupni te često sam nadzor obuhvaća kombinaciju navedenih sredstava kontrole zajedno – odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede te nam tako praktički odbili odgovoriti gdje su to i kad dronovi kupljeni u Izraelu uopće nadzirali ribarstvo u Jadranu?
Podaci o korištenju europskog novca moraju biti javno dostupni
Isti upit poslali smo i Ministarstvu obrane, no do zaključenja ovog teksta, odgovor nismo dobili.
Ipak, odgovor Ministarstva poljoprivrede je neobičan, jer se, za razliku od Ministarstva obrane, ne mogu pozivati na vojnu tajnu ili sigurnosne aspekte zbog kojih neće odgovoriti. Naprotiv, na stranicama Ministarstva obrane pronaći ćete više objava o korištenju ovih dronova u vojne svrhe. U javnom prostoru o ovoj letjelici spomenuto je njeno predstavljanje nakon nabavke, protupožarno izviđanje, korištenje u civilne svrhe nakon razornih potresa u Petrinji i Zagrebu, a zabilježeno je i jedno prisilno slijetanje i to kod Udbine. Dakle, daleko od mora i ribara.
Inače, podaci o korištenju europskog novca moraju biti javno dostupni iz razloga transparentnosti i nadzora. Europska unija i hrvatske nadležne institucije prakticiraju otvaranje podataka o korištenju EU fondova kao otvorene podatke kojima mogu pristupiti građani i poduzetnici bez ograničenja. Ti podaci su objavljeni u strojno čitljivom obliku za daljnju uporabu, što omogućuje javan nadzor nad financiranjem i trošenjem sredstava EU-a.
Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i pravilnicima, informacije o raspolaganju javnim sredstvima moraju biti dostupne javnosti. Izuzetak su samo podaci koji su klasificirani ili štite osobne podatke. Također, važno je istaknuti da je javni interes u odnosu na štetu po zaštitu određenih interesa presudan za dostupnost podataka. Informacije o dodjeli i korištenju sredstava EU evidentiraju se i prema propisima moraju biti dostupne radi transparentnosti i odgovornosti.
Ukratko, podaci o korištenju europskog novca uglavnom moraju biti javno dostupni kako bi se osigurala transparentnost, odgovornost i spriječila zloupotreba sredstava. A ovdje to, barem što se Ministarstva poljoprivrede tiče – nije slučaj.
Zastarjela tehnologija
Orbiter 3B sustav se sastoji od lansirne rampe i šest letjelica s dometom do 150 km i mogućnošću letenja do 6 sati. Bespilotna letjelica je prvi put predstavljena javnosti tijekom pariškog air showa danas već davne 2005. godine. U potpunosti je proizvedena od karbonskog kompozita a pokreće je električni motor. Opremljena je optičkom i infracrvenom kamerom, podatkovnim linkom te navigacijskim sustavima (GPS i INS).
Iako je Orbiter 3 čiji je prototip prvi put predstavljen 2011. godine, u nekim karakteristikama poboljšana verzija svoja dva prethodnika, (osim kamere je dodan i laserski ciljnik), iz MORH-a nisu javno objavili podatke o karakteristikama same kamere ove verzije. I proizvođač će vrlo uopćeno napisati da se radi o “kameri visoke rezolucije”. No ono što je bila visoka rezolucija nekad, nije i 2019. godine, kad je sustav nabavila Hrvatska, a kamoli 2025. godine, pa nam ostaje vjerovati očima kad pogledamo snimke ovakvog drona.
Podsjetimo, sustav besposadnih zrakoplova trebao je nadzirati ribolov u Jadranu. Ugovor vrijedan 4,88 milijuna eura s izraelskom tvrtkom Aeronautics potpisao je u svibnju 2018. godine ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.
Tijelo koje kontrolira potrošnju novca Europske unije (EU) jest Europska komisija, koja ima krajnju odgovornost za izvršenje proračuna EU i mora osigurati da se svaki potrošeni euro evidentira i opravda. Stoga smo upit o javno dostupnim podacima, korištenja navedenih dronova u svrhu nadzora ribarstva, poslali Europskoj komisiji u Hrvatskoj. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
VIDEO Ovo su snimke dronova MORH-a koji nadziru Jadran, Srbija ovakve ima već 11 godina | | Morski HR
Novi besposadni sustav Orbiter 3 je novo sredstvo Hrvatske vojske u sustavu Domovinske sigurnosti, a korišten će biti za potrebe Ministarstva obrane RH i Ministarstva poljoprivrede RH. Iz MORH-a
Milanović zabranio vojnu suradnju s Izraelom – Podsjećamo na fijasko nabavke zastarjelih dronova za vojsku, plaćenu EU novcem za ribarstvo!
Predsjednik Zoran Milanović pozvao je Vladu da prekine trgovinu oružjem i vojnom opremom s Izraelom, objavio je u subotu Ured predsjednika, dodajući da je Milanović još u svibnju zapovjedio prekid vojne suradnje s tom zemljom. Hrvatska trenutno izravno od Izraela ne nabavlja naoružanje za svoju vojsku, priopćilo je Ministarstvo obrane,
