Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je američkom tajniku za kopnenu vojsku Danu Driscollu da je spreman razgovarati s administracijom Donalda Trumpa o novom mirovnom planu, potvrdili su američki i ukrajinski dužnosnici za Axios. Informacija stiže nakon izvještaja da Washington s Moskvom raspravlja o prijedlogu prema kojem bi Ukrajina morala odustati od dijela teritorija i smanjiti svoje oružane snage.
Zelenski je pristao na pregovore, a iz njegovog ureda poručili su kako očekuju razgovor s predsjednikom Trumpom o toj temi u nadolazećim danima.
Prema dostupnim informacijama, plan predviđa velike ustupke Ukrajine: predaju dijela Donbasa koji je još uvijek pod ukrajinskom kontrolom, značajno smanjenje vojske i odustajanje od dijela oružanih kapaciteta. Zbog toga se nacrt doživljava kao izrazito povoljan za Moskvu. Ipak, Zelenski ne želi dokument odbiti, nego je spreman pregovarati o njegovim odredbama, uz uvjet da svako rješenje vodi k “pravednom završetku rata”.
Today, during a meeting with the U.S. Secretary of the Army, Daniel Driscoll, we discussed options for achieving real peace, the sequencing of our work and formats for dialogue, as well as new impulses for diplomacy. Our teams – of Ukraine and the United States – will work on the… pic.twitter.com/kWXnFh4YNz
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) November 20, 2025
‘Pritisak mora biti na agresoru’
Dok se u Washingtonu razmatraju mogući mirovni parametri, Europska unija poručuje da ne prihvaća planove koji bi teret kompromisa prebacili na Ukrajinu. Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas poručila je da je europski stav nedvosmislen:
“Pritisak mora biti na agresoru, a ne na žrtvi. Nagrađivanje agresije samo će potaknuti još više agresije. EU ima vrlo jasan plan u dvije točke, prvi je oslabiti Rusiju, a drugi podržati Ukrajinu.”
Sastanak ministara vanjskih poslova EU-a održan je upravo u trenutku kada su procurile informacije o američko-ruskim razgovorima. Kallas je istaknula kako među europskim ministrima nije bilo panike: “Ministri su bili prilično mirni u vezi s tim jer smo viđali i ranije različite mirovne planove koje ne mogu funkcionirati ako se s njima ne slože Europljani i Ukrajinci”.
Teritorijalni ustupci nisu prihvatljivi
Dodala je kako su ministri dobili najnovije podatke o učinku sankcija na Rusiju. “Izvoz ruske sirove nafte pao je na najnižu razinu posljednjih mjeseci, porezni prihodi od nafte najniži su od početka rata. Sankcije snažno pogađaju Rusiju, a doći će i nove”.
Kao jedan od prioriteta navela je suzbijanje tzv. ruske “flote u sjeni”, mreže neosiguranih brodova pod stranim zastavama koji služe za zaobilaženje sankcija. EU je do sada sankcionirao oko 550 takvih brodova, a cilj je ubrzati proces bez čekanja novih paketa sankcija.
Nekoliko europskih ministara jasno je poručilo da planovi koji uključuju ukrajinsko razoružavanje ili teritorijalne ustupke nisu prihvatljivi. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot izjavio je: “Mir ne može biti kapitulacija. Ukrajinci žele pravedan mir koji poštuje suverenitet svih, trajni mir koji ne može biti doveden u pitanje budućom agresijom”. Njegov poljski kolega Radoslaw Sikorski dodao je: “Žrtvi agresije ne mogu se nametati ograničenja na njezinu sposobnost da se brani”.
‘Sramotno je da uvozimo iz Rusije’
U raspravi o daljnjoj pomoći Ukrajini, više ministara ocijenilo je da bi reparacijski zajam temeljen na zamrznutim ruskim sredstvima bio najbolji model. No konsenzus još nije postignut. Belgija, u kojoj se nalazi najveći dio zamrznute ruske imovine, traži čvrsta jamstva da eventualne arbitražne odluke o povratu sredstava neće pasti na teret belgijske države.
Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Stenergard upozorila je da EU i dalje financijski hrani Kremlj. “Naš uvoz iz Rusije premašuje našu pomoć Ukrajini za nevjerojatnih 124 milijarde eura. To je sramota”.
Ministri su raspravljali i o sabotažnim napadima na poljsku željezničku mrežu. Kallas je izjavila: “Rusija provodi državno sponzorirani terorizam”. Navela je i da Kremlj putem interneta novači sitne kriminalce kako bi provodili takve operacije u Europi. “Možemo se uhvatiti u koštac s tim ako se pozabavimo s tim novačenjem preko interneta. To spada u nadležnost država članica, a neke zemlje imaju više iskustva i stoga je važno da razmijenimo dobre prakse u borbi protiv tih sitnih kriminalaca”, rekla je.
🇺🇦🇺🇸Met in Kyiv with @SecArmy Daniel Driscoll.
Ukraine is a reliable ally of the United States, and we are ready to strengthen America’s global leadership, drawing on the lessons of modern warfare.
Ukrainian products in the fields of unmanned systems, communications, and… pic.twitter.com/OxKcFMVoQm— Denys Shmyhal (@Denys_Shmyhal) November 19, 2025
Zelenski pod domaćim pritiskom
Američki pritisak dolazi u trenutku kada se Zelenski suočava s najjačim domaćim političkim pritiskom od početka ruske invazije. Sve veći korupcijski skandal u koji su upleteni neki od njegovih bliskih suradnika potaknuo je oporbu da ga pozove na raščišćavanje situacije ili čak formiranje nove vlade nacionalnog jedinstva. Očekuje se da će se Zelenski večeras, samo nekoliko sati nakon sastanka s Driscollom, sastati s članovima svoje stranke u parlamentu.
Jedan američki dužnosnik rekao je za Axios kako bi domaći pritisak mogao Zelenskog učiniti sklonijim teškim ustupcima za mir. S druge strane, neki analitičari smatraju suprotno – da si zbog neizvjesne političke budućnosti ne može priuštiti da ga se doživi kao nekoga tko popušta Moskvi.
Razgovor između Zelenskog i Trumpa trebao bi pokazati hoće li se nacrt pretvoriti u stvarni sporazum ili će ostati samo još jedan diplomatski pokušaj bez rezultata.
