Temperatura vode rijeke Save u Zagrebu značajno je porasla tijekom proteklih 70 godina, a posljednjih 25 godina taj porast postaje alarmantan, navodi se u istraživanju objavljenom u prestižnom međunarodnom časopisu Water.
Istraživanje koje su proveli hidrolozi Ognjen Bonacci i Tanja Roje-Bonacci sa Sveučilišta u Splitu, te Ana Žaknić-Ćatović s kanadskog Sveučilišta Toronto Scarborough, pokazuje kako su klimatske promjene i ljudske intervencije ozbiljno utjecale na termalni režim Save.
Podaci iz perioda od 1948. do 2020. godine pokazuju da je minimalna temperatura vode rijeke Save u Zagrebu iznosila 2.29 °C, srednja 12.11 °C, dok je maksimalna dosezala 24.2 °C. No, kada se analiziraju dva različita vremenska razdoblja – od 1948. do 1987. i od 1988. do 2020. – uočavaju se zabrinjavajući trendovi rasta temperatura.
U prvom razdoblju minimalna temperatura Save iznosila je 1.79 °C, dok se u drugom razdoblju povećala na 3.18 °C. Prosječna temperatura vode također je porasla s 11.26 °C na 13.63 °C. Najznačajniji skok zabilježen je u maksimalnim temperaturama, koje su s 22.9 °C u prvom razdoblju porasle na 26.7 °C u drugom. Znanstvenici upozoravaju da godišnji trend porasta maksimalnih temperatura vode iznosi 0.757 °C na svakih deset godina.
Posebno zabrinjavajući podatak odnosi se na broj dana u godini kada srednja dnevna temperatura vode prelazi 20 °C. Prije 1989. godine taj broj je bio prosječno 25 dana godišnje, dok je u razdoblju od 2004. do 2020. porastao na čak 80 dana. Tijekom 2007., 2011. i 2017. godine zabilježeno je više od 100 dana s tako visokim temperaturama, što predstavlja ozbiljan izazov za ekosustav rijeke.
Klimatske promjene
Autori studije povezuju ovaj rast temperatura s globalnim klimatskim promjenama, ali ističu da porast temperature zraka nije jedini uzrok. Smanjenje protoka Save tijekom toplih mjeseci, od lipnja do rujna, dodatno pogoršava situaciju. Uz to, uočava se i trend smanjenja minimalnih protoka Save, što dodatno ugrožava njezin ekološki sustav.
Rijeka Sava, koja je ključni ekološki, društveni i gospodarski resurs Zagreba, sve više osjeća posljedice ljudskih intervencija i klimatskih promjena. U Sloveniji je izgrađeno osam malih hidroelektrana na Savi, a u planu je još jedna, hidroelektrana Mokrice, koja će biti najbliža Zagrebu. Međutim, ne postoji niti jedna objavljena studija koja analizira njihov utjecaj na hidrološki i toplinski režim rijeke Save u Hrvatskoj.
Astronom snimio vrlo neobičnu strukturu na hrvatskom nebu: ‘Ovo je rijetko’
Upozorenje o hitnoj potrebi interdisciplinarnog pristupa istraživanju temperatura Save postalo je osobito važno nakon nedavnog masovnog pomora ribe kod Zagreba. Stručnjaci sumnjaju da su ovi incidenti posljedica naglog rasta temperature vode, koji bi mogao postati sve češći s daljnjim intenziviranjem klimatskih promjena.
Autori zaključuju da je daljnji rast temperatura Save realno očekivan, osobito tijekom ljetnih mjeseci, što bi moglo imati ozbiljne posljedice ne samo na ekološke procese u rijeci, već i na podzemne vode koje opskrbljuju Zagreb pitkom vodom.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.