Krajem svibnja smo izvijestili kako je ravnatelj Drugog odjela za Aziju ruskog ministarstva vanjskih poslova Zamir Kabulov izjavio da su rusko MVP i rusko ministarstvo pravosuđa izvijestili predsjednika Vladimira Putina da se talibanski pokret može isključiti s popisa zabranjenih (terorističkih) organizacija u Rusiji, i da rusko MVP zauzima “pozitivan” stav o ovom pitanju.
Nešto slično istodobno je izjavio i sam šef ruske diplomacije Sergej Lavrov obrazlažući novinarima službeni poziv odaslan predstavnicima talibana da sudjeluju na tradicionalnom Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.
Međutim, čini se kako je Ruse po tom pitanju ipak pretekla jedna država. Radi se o Kazahstanu, čiji je predsjednik Kassym-Jomart Tokayev danas izjavio kako se u njegovoj zemlji talibanski pokret više se ne smatra terorističkom organizacijom i više nije na odgovarajućem popisu.
To je izjavio na sastanku s predsjednicima parlamenata zemalja Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) u Almatyju. Dakle, vojno-političke organizacije u kojoj Rusija ima ključnu ulogu pa je očito vidljiv trend tj. vidljivo je u kojem će se smjeru odigravati stvari s priznavanjem talibanske vlasti u nadolazećoj perspektivi. Da bi se ona priznala preduvjet je skidanje talibana s popisa terorističkih organizacija.
O tome nedvojbeno svjedoče i slijedeće riječi samog Tokajeva, kada je kazao kako je ovo učinjeno s ciljem razvoja gospodarske suradnje s Afganistanom. “Kazahstan je uklonio talibanski režim s popisa terorista na temelju važnosti razvoja trgovinske i gospodarske suradnje s modernim Afganistanom i razumijevanja da je ovaj režim dugoročni faktor”, – rekao je šef Republike Kazahstan. Jedna od strateških zadaća u sadašnjoj fazi, prema njegovim riječima, je aktivno uključivanje Afganistana u međuregionalne veze.
Time je zapravo ponovio mišljene Sergeja Lavrova koji je kazao da talibani obnašaju vlast u Afganistanu i da je to čimbenik kojeg se mora uzimati u obzir.
Moderna “Velika igra”
Talibanima se, čini se, dobro piše, barem kada je riječ o Rusiji i susjednim državama Srednje Azije iz sastava bivšeg SSSR-a. Osim toga, nedvojbeno je da će istim putem kročiti i Kina koja već dugo surađuje s talibanima krpoz pozivanje njihovih predstavnika na različite multilateralne forume koji se održavaju u Kini, a uz Rusiju je bila i jedina zemlja koja nije evakuirala svoje veleposlanstvo iz Kabula nakon iznenadnog američkog povlačenja iz Afganistana u kolovozu 2021. godine.
Osim toga, na nedavnom summitu Kine i Rusije održanom u Pekingu kojeg su predvodili njihovi čelnici Xi Jinping i Vladimir Putin, dvije su zemlje u zajedničkom završnom dokumentu posebno naglasile važnost Afganistana i pozvale Sjedinjene Države da ne vrše destabilizaciju tamošnje vlasti.
Jasno je kako Moskva i Peking žele potisnuti utjecaj SAD-a iz čitave euroazijske regije (euroazijske u smislu europskog dijela Rusije i Kavkaza, a ne EU-a, kako ne bi bilo zabune) jer ga smatraju sigurnosno destabilizirajućim, pri čemu Moskva smatra kako upravo Washington ima velik utjecaj na čitavu strukturu t.o. Islamska država, a time i njezinog afganistanskog ogranka. Zato Moskva i nije željela prihvatiti uvjeravanja Washingtona da je iza nedavnog velikog terorističkog napada u predgrađu ruske prijestolnice, na zgradu Crocus Hall, stajala Islamska država tj. njen afganistanski ogranak, već je ustrajala u svom stavu da je organizacija istog bila od strane Kijeva a možda i još nekoga uz njega u pozadini.
Očito je kako dvije velike i susjedne velesile – Kina i Rusija, sa svojim regionalnim saveznicima kroje izgled euroazijske geopolitičke ploče (to isto pokušavaju aktivno činiti i Sjedinjene Države sa svojim europskim saveznicima kroz njihove političke misije i službena “hodočašća”), u kojoj i Afganistan nedvojbeno ima važnu ulogu.
Uostalom, nisu Britansko i Rusko Carstvo bez razloga čitavo 19 stoljeće vodili tzv. Veliku igru (čitaj sukobe) upravo po pitanju nadzora nad Afganistanom – zemljom s vrlo važnim geostrateškim položajem, ali i bogatom pojedinim prirodnim resursima poput nekih rijetkih zemnih elemenata.
Osim toga, sve spomenute i druge zemlje regije zainteresirane su da Afganistan ponovo ne postane destabilizirajući regionalni čimbenik – ključno leglo islamističkog terorizma i njegov eksporter, a to bi mogao postati vrlo lako ukoliko bi došlo do slabljenja talibanske vlasti i preuzimanja iste od afganistanskog ogranka terorističke organizacije Islamska država (vilajet Horasan; engl. Khorasan).
U svemu je ovome vrlo važna i uloga Pakistana i Indije, ali i susjednog Irana, pa je očito kako se oko Afganistana počinje voditi moderna Velika igra.
Moskva širi suradnju sa SAD-u neprijateljskim režimima. Iznenadit ćete se tko je sada na redu
