Ajme meni, stari moj, nikad nije bilo gore. Bolje bi bilo da me smijeni nego da ovoliko moram rezati proračun. Nema više europske love, kriza nas gazi, ako i turizam podbaci, rezanja neće biti 7, nego valjda 30 posto. Nikad gore… Ovako je jedan ministar protekloga tjedna kukao na uho svom prijatelju iz stranke. Nakon početka krize na Bliskom istoku, radikalnog rasta inflacije od gotovo 5 posto i posve jasne perspektive da će nove mjere za socijalne potrebe u zaštiti cijena goriva, struje i plina do kraja godine potpuno poharati državni proračun i iscrpiti sve zalihe, ministri u Vladi Andreja Plenkovića su očajni.
Ministar financija Tomislav Ćorić prije više od dva tjedna dobio je nalog da okupi ministre i naloži im rezanja. Tada je najavljeno da će se potrošnja u prosjeku morati rezati za barem sedam posto, ali već je svima jasno da je to premalo i Ćorić je ministrima već najavio da će neki od njih, kao što su resori zaštite okoliša, kulture, demografije, prometa i faktički svi osim školstva i zdravstva, gdje imaju zadane budžete, morati drastično smanjivati troškove.
Jedini “dobitnik” bit će novi ministar socijalne politike Alen Ružić, ali i to samo zato što će se socijalne potpore morati povećavati. Ako podbaci i porezni prihod od turizma, Hrvatska bi se do kraja godine mogla naći u velikoj krizi državnih financija. Problem je što je deficit proračuna na faktički 2,99 posto – promil mu nedostaje da probije 3 posto koje EU tolerira, i da se financiranje na međunarodnim tržištima za Hrvatsku dodatno oteža, to jest poskupi.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Nema kave
U sretnim vremenima, 2023. i 2024. godine, Plenković je odlučio podići plaće u javnom sektoru za 30, a u nekim dijelovima javne uprave i 40 posto. Sada ta ogromna potrošnja opterećuje proračun, a sindikati mogu biti sigurni da više od obećanih 3 posto rasta plaća u ovoj godini nemaju šanse dobiti, iako će inflacija očito prelaziti 5 posto. Hrvatska je službeno postala zemlja s najvećom inflacijom u EU-u, i socijalno osjetljive grupe sada će još više patiti: novac će se masovno trošiti za socijalne naknade i nove Vladine mjere koje će pojesti sve zalihe. Ali i kapitalne projekte: planovi o gradnji željeznica i drugi skupi projekti, pa čak i oni za nove modularne nuklearne elektrane koje bi trebale nadomjestiti naftu, plin i ugljen, padaju u vodu za dogledno vrijeme.
Svi veliki projekti stavljaju se na čekanje, uostalom, ministar Ćorić, koji je mislio da dolazi na uređen proračun, čupa si (lijepu) kosu što se vratio u Vladu. “Ovo je gore nego 2008. Ja sam tada bio u lokalnoj samoupravi i znam koliko smo se mučili da prenapregnemo proračune. Ali sad će biti isto kao tada, ako ne i gore. Plenkoviću će biti kao Milanoviću tada, 2011. godine”, kaže jedan ministar koji je svjestan da u ovoj godini neće moći realizirati gotovo ni jedan veliki projekt. Veliko je opterećenje i MORH s obzirom na ogromne nabave i obavezu prema NATO savezu za rast financiranja iznad 2 posto, no Ivan Anušić jedini se, uz Alena Ružića te posredno Radovana Fuchsa u obrazovanju i Irene Hrstić u zdravstvu, ne mora brinuti. Svi drugi morat će do kraja godine svoju potrošnju kresati i po 20 do 30 posto, a to će ih bitno oslabiti i unutar stranke i u javnosti jer će se stvoriti dojam da ne znaju upravljati novcem. A zapravo ga samo neće imati.
Sadašnja objašnjenja da se silan novac morao trošiti na pomoć stanovništvu u krizi ili na pokrivanje gubitaka koje je energetska kriza donijela svakako bolje zvuči nego priznanje da se proračunska potrošnja u dobrim godinama povećava iznad mogućnosti. Porezni su prihodi zbog inflacije donedavno iznadprosječno rasli i time samo stvarali dojam da i proračunska potrošnja, posebice prije parlamentarnih izbora 2024. godine, može unedogled rasti. No ministri su i prije rata na Bliskom istoku dobili upute o štednji, a sada su ta upozorenja radikalna – do te mjere da na sastancima u ministarstvima više nema kave, toči se kao kod Tomaševića voda iz pipe, nema čak ni flaširane Jane. Da su ministarstva dobila upute da smanje troškove, priznao je i ministar financija Tomislav Ćorić, a ni Plenković više ne može bježati od toga.
Foto: Duje Klaric / CROPIX
Ozbiljni rezovi
Zasad se u proračunu neće dirati prava poput plaća u javnom sektoru, mirovina, socijalnih naknada. Uz kamate koje država plaća na zaduženje, to je trošak od 23 milijarde eura, što znači da je gotovo 60 posto proračuna zacementirano. A preostalih 40 posto doživjet će ozbiljne rezove. Uz to, u Hrvatsku dolaze zadnje tranše iz EU-a, odnosno iz NPOO-a, pa će kraj godine donijeti i tu “rupu”.
Razina javnog duga trenutačno je takva da umjereno povećanje zaduživanja ne bi Hrvatskoj predstavljalo velik problem. No ostali su proračunski parametri lošiji jer je proračunska potrošnja u dobrim godinama podignuta gotovo do maksimuma, stoga će i to zaduživanje biti skuplje, a ako se probije 3 posto deficita, još će poskupjeti. S druge strane, dio istaknutih ljudi u HDZ-u smatra da su Ćorićeva, odnosno Plenkovićeva upozorenja da se drastično reže dio unutarstranačke taktike – kriza se čak prikazuje gorom nego što jest, a dio ljudi u stranci smatra da na taj način Plenković stvara teren za raspisivanje prijevremenih izbora, o čemu se dugo govori, kako bi nadmudrio predsjednika Zorana Milanovića i osigurao si još četiri godine na vlasti.
“Svakako jesmo u krizi, i Plenković će sebe na izborima, ako se održe ove godine, pokazati kao spasitelja. Pobijedio je u koroni, pobijedio je nakon početka rata u Ukrajini i svi znamo da će pobijediti i sada ako raspiše izbore. Neće nas valjda od trećeg svjetskog rata spašavati Možemo i SDP?! Zato Plenković i obilazi stranački teren, gleda situaciju, i kad obiđe sve organizacije u povodu 36. godišnjice osnutka HDZ-a, a pri kraju je s tim, odlučit će o novim izborima. Opet može biti ‘superheroj’ kao 2020. i 2024. ako to bude htio. A mi ministri nek’ si počupamo kosu i održimo proračun kako znamo i umijemo”, rekao nam je jedan od zabrinutih ministara u Vladi nakon novih uputa iz premijerova ureda.
