Prvi zabilježen slučaj u svijetu da je modrulj preživio ubod sabljarke u glavu, objavio je Andrej Gajić u prestižnom časopisu Marine Biodiversity (Springer). Pored ovog, u svijetu je poznato svega osam ovakvih slučajeva, koji su pak završili fatalno.
Pas modrulj (Prionace glauca) i sabljarka ili iglun (Xiphias gladius) dva su velika apeksna predatora koja dijele isto pelagično stanište i imaju djelomičnu preklapanje u prehrambenim navikama, što može dovesti do interakcija koje uključuju sukobe. Ovaj rad predstavlja prvi potvrđeni slučaj preživljavanja modrulja nakon uboda od strane sabljarke, označavajući prvi incident te vrste u Jadranskom moru. 17. veljače 2023. godine, odrasla jedinka modrulja uhvaćena je u Vlorë (južna Albanija). U ovom području modrulji su vrlo česti, kako odrasli, tako i juvenilni. Tijekom obdukcije u području glave pronađen je fragment sablje igluna dužine 18,6 cm, koji je bio usađen u suborbitalnu platformu neurokranija, protežući se kroz stapedialnu fenestru. Unatoč ovakvoj ozljedi, nije oštećena niti jedna vitalna struktura – a morski pas je pokazivao i aktivno hranjenje.
– Iako godišnje uradim više od 10,000 obdukcija morskih pasa i radim s brojnim vrstama širom Europe i Azije, nikada nisam naišao na nešto ovako, niti sam do tada nešto slično pročitao u literaturi. Kada sam shvatio da se dio sablje igluna nalazi unutar glave morskog psa, bio sam zapanjen. Dokumentiranje ovakve jedinstvene priče o preživljavanju dodaje novu dimenziju našem razumijevanju složenih odnosa između apeksnih predatora u moru – ispričao je za Morski HR jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za Morske pse, Andrej Gajić.
Ovo je prilično značajna ozljeda – kako je morski pas preživio?!
– Iako su svi do danas poznati slučajevi uboda sabljarke (8) završili fatalnim ishodom, u ovom slučaju sablja je prošla direktno kroz stapedialnu fenestru, prodirući duboko u mišićno tkivo ispod suborbitalne platforme neurokranija. Nakon uboda, mladi iglun je vjerovatno reagirao instiktivno podizanjem glave što je rezultiralo poprečnim lomom, te je vrh sablje ostao zarobljen u glavi modrulja. Unatoč tome, ubod nije oštetio niti jednu vitalnu strukturu koje se nalaze doslovno nekoliko milimetara od mjesta uboda.
Zašto sabljarke napadaju morske pse na ovaj način – može li to biti samoobrana?
– Interakcije između plavih morskih pasa i sabljarki su složene, osobito one koje podrazumijevaju sukobe. U ovoj studiji, kao i u prethodnim dokumentacijama, fragmenti sablje pronalaženi su u području glave morskih pasa, što sugerira ciljani napad ranjivim i vitalnim tačkama. Poznato je da se modrulju mogu hraniti mladim iglunima, što sugerira mogući scenarij u kome modrulj napada sabljarke, koji u ključnom trenutku bijega vrši brzi odbrambeni okret – koji može biti i dio obrambene strategije.
Incidentalne kolizije tijekom lova zajedničkog plijena predstavljaju značajnu mogućnost. Oba predatora nerijetko love sličan plijen, kao što su jata riba ili lignje. U takvim okruženjima, agresivne taktike lova obje vrste mogu rezultirati slučajnim kolizijama i samim tim, ubadanjem. Nadalje, preklapanje reproduktivnih ciklusa može pojačati međusobnu konkurenciju, što u konačnici može dovesti i do povećanih konflikata. Kako bi zaista utvrdili razloge ovakvog ponašanja, te bolje razumjeli konflikte apeksnih predatora otvorenih voda, svakako su potrebne daljnje studije – kaže Gajić, čiji znanstveni rad o ovom svjetskom fenomenu možete pročitati OVDJE.
J.G.
