Nevrijeme razorilo pola države: Hrvati iskusili najjaču oluju i naučili jedan sasvim novi pojam

Toplinski val kojeg mnogi već sad nazivaju povijesnim, već više od tjedan dana prži južnu i jugoistočnu Europu. Temperature sežu više od 35 stupnjeva, ljude se poziva na oprez, dok je vani pretežno sunčano. No, da je vrijeme prevrtljivo, da više ljeti ne možemo računati samo na sunce i more, a utjecaj klimatskih promjena itekako velik iskusili smo prije točno godinu dana.

Naime, tad je Sloveniju, kontinentalni dio Hrvatske, BiH te Srbiju zahvatila superćelijska oluja. Nebo se tog 19. srpnja i poslijepodnevnim satima odjednom zacrnilo. Munje su počele parati nebo, a u kratkom je roku, uz ponegdje i rekordno jak vjetar, pala ogromna količina kiše, ponegdje i tuče.

Oluja je ukupno uzela šest života. Po jedna osoba je poginula u Sloveniji i BiH, dok su u Hrvatskoj stradale četiri osobe. Dvoje ljudi je poginulo u Zagrebu kad su na njih pala stabla. Mrtvih je bilo i u slavonskim mjestima, Cerniku i Tovarniku. Ozlijeđeno je više od 60 osoba, najviše u Zagrebu. Žrtava je lako moglo biti više s obzirom na brojne predmete koji su letjeli zrakom, srušena stabla, odvaljene krovove, pa i srušeni kran u Zagrebu iz kojeg se pukom srećom izvukao ozlijeđeni radnik.

Gdje god je oluja prošla, šteta je bila ogromna. Kuće u pojedinim slavonskim selima ostale su bez krovova, usjevi i šume su bili uništeni. U pojedinim općinama proglašeno je stanje elementarne nepogode. U metropoli je na nekoliko zgrada, pa čak i na jednoj školi odvaljen krov, srušene su na stotine stabala, poplavljeni brojni podrumi, pa i stanovi na kojima su ostavljeni otvoreni prozori. Civilna je zaštita tog i sljedećeg dana zabilježila više od 8000 intervencija hitnih službi. Materijalna šteta mjerila se u milijunima eura, a za njenu sanaciju su bili potrebni mjeseci.

Hrvatica se slomila nakon olujnog nevremena: ‘Ljudi, pa moje selo više ne postoji’

Najjača oluja zabilježena u Hrvatskoj

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda su se tek dan poslije oglasili i objasnili što je to zapravo zahvatilo Hrvatsku. “Jučerašnje grmljavinsko nevrijeme bilo je izuzetno jako i bilo je samo dio dugoživućeg grmljavinskog nevremena većih prostornih dimenzija (mezoskalni konvektivni sustav), u okviru kojeg su se stvarale grmljavinske superćelije (sustavi s izraženom rotacijom).

Dostupni podaci pokazuju kako su udari vjetra bili olujni na granici orkanskih. To ih svrstava među najjače zabilježene na zagrebačkom području. Primjerice na Plesu je izmjeren udar od 115 kilometara na sat. Palo je od 20 do 35 litara po četvornom metru u 10-ak minuta. Da je kiša nastavila padati tim intenzitetom za sat vremena palo bi 150-200 litara kiše po četvornom metru. Prema sadašnjim analizama to je bila jedna od najjačih grmljavinskih oluja u Zagrebu otkada postoje mjerenja”, objavili su iz DHMZ-a, dodajući da su na istoku zemlje zapuhali orkanski vjetrovi brzine 180 kilometara na sat, najjači ikad izmjereni.

Tad smo se po prvi pita susreli s pojmom superćelija, iako je on itekako poznat u meteorologiji. Superćelije su, naime, grmljavinske oluje unutar dubokog rotirajućeg uzlaznog strujanja zraka, odnosno oblaka kumulonimbusa. Riječ je zapravo o vrsti grmljavinske oluje koja je najrjeđa, ali i potencijalno najopasnija. Takve su oluje zbog drugačijeg toka zraka izolirane od drugih vremenskih fenomena te mogu dominirati vremenskim uvjetima u radijusu od tridesetak kilometara. Njihovo se trajanje na određenom prostoru procjenjuje na dva do četiri sata.

Iako su one rijetke, kod nas i nezabilježene, superćelije se mogu pojaviti bilo gdje pod uvjetom odgovarajućih vremenskih okolnosti. One se nalaze u toplom sektoru sustava niskog tlaka koji se uglavnom širi u smjeru sjeveroistoka u skladu s hladnom frontom istog sustava niskog tlaka. Obično se pojavljuju u sušnijim ili vlažnijim klimama, o čemu ovisi i količina oborina koju će ispustiti. Sreća u nesreći je ta, što superćelija koja je zahvatila ovaj dio Europe nije razvila tornado unutar mezociklone. No, to se ionako događa u manje od 30 posto slučajeva, uglavnom u središnjoj američkoj visoravni, poznatoj kao Aleja tornada te u Južnoj Americi, na području Argentine, Urugvaja i Južnog Brazila.

Moguće je da će se ponoviti

Slično se nevrijeme ponovilo svega dva dana poslije, ali srećom slabijeg intenziteta. Tad je superćelija pogodila dio Italije, zapadnu, središnju i sjevernu Hrvatsku te sjevernu Srbiju. Najviše je štete izazvala u Istri i gradu Rijeci. Pritom je ozlijeđeno sedam osoba, a jedna je proglašena nestalom. U Zagrebu je srušeno još stabala te prekinut tramvajski promet.

@IstraMet današnji time lapse oluje iznad Zagreba pic.twitter.com/4XtPppKSAv

— Dino Valussi (@dinovalussi) July 19, 2023

Zbog toga je Vlada RH dva dana kasnije priopćila kako je uložila “inicijalnih 20 milijuna eura za sanaciju šteta od najveće oluje koja je Hrvatsku pogodila od sredine 19. stoljeća”. Ponovili su kako je riječ o oluji koja je po “intenzitetu i razmjerima bila najveća na području Hrvatsku otkako postoje meteorološka mjerenja”. Procijenili su da je uništeno gotovo 2,7 milijuna kubičnih metara stabala na otprilike 62.400 hektara.

DHMZ se konačno oglasio o nezapamćenom nevremenu: ‘Jedna od najjačih oluja ikad u Zagrebu’

Pitanje je koliko će se često ovakve oluje pojavljivati u Europi. Prije samo koji tjedan snažna je oluja napravila ogromnu štetu, pritom ubivši nekoliko osoba od Njemačke, preko Švicarske do sjeverne Italije. Zbog velike količine oborina izlile su se brojne rijeke, a bujice su bile tolike da su mostovi u pojedinim regijama srušeni. Iako meteorolozi tvrde da su takvi događaji rijetki i događaju se jednom u 20 godina, ne isključuju mogućnost da bi mogli biti i češći.

“Potrebno je napomenuti kako se ne može sa sigurnošću tvrditi da ovoga ljeta na području Hrvatske neće biti sličnih grmljavinskih oluja koje će rezultirati velikom štetom. Naprotiv, u vremenu klimatskih promjena i atmosfere koja je sve toplija, učestalost ekstremnih vremenskih događaja sve je veća. Stoga je svakako preporuka da se upozorenja na opasne vremenske pojave shvate ozbiljno, osobito narančastog i crvenog stupnja, koja označavaju opasno, odnosno iznimno opasno vrijeme. Tijekom takvih dana potrebno je pozornije pratiti prognostičke izvještaje i upozorenja te se prilagoditi vremenskim uvjetima kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Nažalost, određene štete ipak je nemoguće izbjeći, no trebamo svi zajedno raditi na sustavima i procesima kako ih umanjiti”, poručili su nedavno iz DHMZ-a.