Nepravilnosti u provođenju javnih nabava u Federaciji BiH ponovno su obilježile izvješća o financijskoj reviziji javnog sektora u Federaciji BiH. Ured za reviziju FBiH utvrdio je da je stanje u 2023. godini bilo znatno lošije u odnosu na prethodnu reviziju, a broj danih preporuka povećan je sa 110 na 147.
Jednostavnije rečeno, vjerojatno je bilo više prijevara i korupcije, a novac građana ponovno je trošen neodgovorno i netransparentno, zbog čega će nadležna županijska tužiteljstva imati više posla. Naime, njima će biti dostavljeni izvještaji u kojima su uočena značajna kršenja zakona.
Revizori su primijetili nepravilnosti u svim fazama nabave, od planiranja i provođenja postupka do realizacije ugovora. Izvršeno je 107 financijskih revizija, a nedostaci u javnim nabavama bili su osnova za kvalifikaciju revizorskog mišljenja u 63 (ili 58,9 posto) obavljene revizije, piše Fokus.
Posebna publikacija – Neusklađenosti sa Zakonom o javnim nabavama koje su utjecale na kvalifikaciju revizorskog mišljenja primijećene su najviše kod županija, županijskih proračunskih korisnika i jedinica lokalne samouprave (35 posto). Slijede ih poduzeća u većinskom državnom vlasništvu (33 posto), te zavodi, fondovi i agencije (21 posto). Nepravilnosti u javnim nabavama najmanje su utjecale na kvalifikaciju revizorskog mišljenja kod institucija Federacije BiH (11 posto) – navodi se u posebnoj publikaciji Ureda za reviziju pod nazivom “Najvažniji nalazi iz područja javnih nabava u izvješćima o financijskoj reviziji za 2023. godinu“.
Zanimljivo je da je najveći porast nepravilnosti u odnosu na raniju godinu zabilježen upravo kod institucija Federacije BiH, koje obično imaju najmanji broj kvalifikacija za javne nabave. Kao primjer navode se Federalno ministarstvo pravde i Federalno ministarstvo prostornog uređenja, na čijem su čelu HDZ-ovi ministri Vedran Škobić i Željko Nedić, te Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH. Kod njih u prethodnim godinama nije bilo značajnih odstupanja od Zakona o javnim nabavama, ali su ona zabilježena u 2023. godini.
Ministarstvo pravde, iako za to nisu bili ispunjeni uvjeti, pokrenulo je pregovarački postupak bez objave obavijesti za nabavu dodatnih usluga iznajmljivanja softvera i opreme za elektronski nadzor osuđenih osoba i tehničke podrške pri elektronskom nadzoru. Natječajna dokumentacija nije bila sastavljena na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, budući da je uvjet vezan za visinu kapitala postavljen kao ograničavajući.
Također, u postupcima javnih nabava prehrambenih proizvoda za potrebe Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo i mlijeka i mliječnih proizvoda za potrebe svih KPZ-ova, natječajna dokumentacija nije bila sastavljena na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju. Ministarstvo je prihvaćalo ponude koje nisu u skladu s uvjetima iz natječajne dokumentacije.
Državna poduzeća iznenadila su revizore Porast kvalifikacija za javne nabave utvrđen je i kod poduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Revizore je donekle iznenadila činjenica da su u najnovijim izvješćima javne nabave kvalificirane kod poduzeća koja imaju prilično razvijene interne kontrole i službe za javne nabave, poput „BH Pošte“ d.o.o. Sarajevo, „Hrvatske pošte“ d.o.o. Mostar, „BH Telecoma“ d.d. Sarajevo, „Hrvatskih telekomunikacija“ d.d. Mostar…
Ured za reviziju utvrdio je i da značajan broj subjekata u javnom sektoru i dalje ne primjenjuje Zakon o javnim nabavama iako je ovaj sustav uspostavljen prije dva desetljeća. Jedan revidirani subjekt kompletne je nabave u 2023. godini u vrijednosti od preko 6,3 milijuna maraka proveo bez primjene Zakona o javnim nabavama.
Osim toga, utvrđeno je da su neki subjekti pogodovali željenim ponuditeljima na natječajima, tako što su u dokumentaciji tražili tehničke specifikacije koje upućuju na točno određenog proizvođača, marku ili tip. Nadalje, neke ponude su prihvaćene iako je cijena prelazila planirana odnosno osigurana sredstva, što je protivno zakonu koji eksplicitno propisuje da su takve ponude neprihvatljive.
“Posebno problematičnim pokazale su se faze zaključivanja, odnosno realizacije ugovora. Najznačajnije nepravilnosti prilikom zaključivanja ugovora odnose se na izmjene prvotnih uvjeta natječajne dokumentacije, kao što su rok isporuke, uvjeti plaćanja, visina kazne za slučaj kašnjenja i slično. U fazi realizacije nisu se poštivale odredbe ugovora, vršile su se izmjene koje su mijenjale samu prirodu ugovora, poput enormnog produžavanja rokova i plaćanja cijene veće od ugovorene. Primjerice, nisu se obračunavali ni penali niti su se aktivirale bankarske garancije, iako su dobavljači kasnili u izvršenju obveza iz ugovora o javnim nabavama”, navedeno je u publikaciji.
Izmjene protiv “profesionalnih žalitelja” Sustav javnih nabava u BiH gradi se od 2004. godine donošenjem prvog državnog Zakona o javnim nabavama. Zakon je u nekoliko navrata mijenjan, a posljednjim izmjenama iz 2024. godine nastojala se unaprijediti učinkovitost sustava nabava i smanjiti zloupotreba pravne zaštite.
Ovim izmjenama i dopunama povećane su naknade za pokretanje žalbenog postupka i uvedena je obveza njihovog plaćanja prilikom podnošenja žalbe, što ranije nije bio slučaj. Na ovaj način nastoji se smanjiti broj žalbi koje podnose ponuditelji koji nemaju stvarnu namjeru, a najčešće ni mogućnost sudjelovanja u postupku nabave.
