Podravski poljoprivrednici pobacali su svoje povrće.
Otkupna cijena, naime, ne pokriva im troškove pa su ih na taj način pokušali barem smanjiti, kada već neće zaraditi. Iz plastenika, umjesto na tržište, krastavac je bačen na njive.
Hrpe bačenog povrća
“Bačen je zbog, recimo, naših otkupljivača“, rekao je Željko Vedriš, povrtlar iz Starog Gradaca, za Novu TV, a prenio je dnevnik.hr.
Na nepreglednim hrpama je i drugo povrće.
“Kako primarno proizvodim papriku, najviše se bacilo paprike“, rekao je Ivan Počepan, povrtlar iz Rogovca, za Novu TV.
Otkupne cijene ne pokrivaju troškove
Proizvođači iz okolice Pitomače povrće su pobacali zbog niskih otkupnih cijena.
“Prva klasa išla je po 80 centi, druga po 40 centi, a na kraju bi nam još četvrtinu odbili. Po toj se cijeni doslovno ne isplati proizvesti tu papriku, a kamoli ubrati i proslijediti dalje“, dodao je Počepan.
“Mi s 20 ili 25 centi ne možemo parirati nikome. Naberite tonu krastavaca za 200 eura, gdje je tu voda, gdje je tu prihrana, gdje su tu radnici, gdje smo tu mi?” nastavlja Vedriš.
‘Satnica berača gotovo se izjednačila s onom inženjera’
Ulazni su im troškovi, objašnjavaju, poskupjeli, satnica berača gotovo se izjednačila s inženjerskom. Otkupna cijena to ne pokriva.
Vedriš kaže da je dosad bacio osam do deset tona.
“Meni je bilo… čovjeku se plače. Ne mogu ja kao proizvođač gubiti pola, a netko se obogatiti na mojoj muci i dići euro više“, rekao je.
Ne krive otkupljivače, ali očekuju pomoć države
Otkupne cijene sada su ipak nešto porasle pa je bacanje stalo, ali pitanje dokad, jer tržište nije stabilno.
“Nalazimo se ispred površine gdje je u proljeće rastao proljetni kupus koji smo, nažalost, morali zaorati. Ponuđena cijena bila nam je 17 centi, a na nju mi nismo mogli odraditi svoje troškove proizvodnje”, rekao je za Novu TV povrtlar Saša Sever.
Očajni povrtlari stoga traže zaštitu države.
“Mi ne krivimo otkupljivače što nam nude strašno niske cijene. Jer jasno nam je da će svatko kupiti gdje mu je jeftinije, ali da bismo zaštitili domaću proizvodnju, treba uvesti, recimo, od 1. svibnja do 1. listopada da se zabrani uvoz, osim kultura koje su nedostatne“, nadodao je Sever.
Raste uvoz povrća
Uvoz hrane skočio je za 11 posto. Samo povrće plaćamo 270 milijuna eura. Istodobno, domaće se baca.
Treće zemlje konkurentnije su jer plaćaju jeftiniju radnu snagu i ne koriste skupa zaštitna sredstva kakve su dužne koristiti zemlje članice Europske unije.
GOST KOLUMNIST Poljoprivreda i proizvodnja hrane najveći je potencijal gospodarskog razvoja Republike Hrvatske
A svu hranu povrtlari nisu mogli ni donirati. Tražili su ih, kažu, da prvo plate porez, piše dnevnik.hr.
