U Istri je u tijeku berba lavande. Ova mediteranska biljka posebno je cijenjena, i sve je više polja obojeno u plavo, svjetlo plavo ili ljubičasto, ovisno o sorti u nasadima. Lavanda se može koristiti u jelu i piću, u ljekarništvu i kozmetičkoj industriji.
Agronomkinja, koja se cijeli život bavi uzgojem bilja, Dubravka Orlić Bašlin, detaljnije je za Radio Pulu objasnila dobrobiti ovog bilja.
Tamno i svjetlo plava, ljubičasta. Ovisno o sorti lavanda se može se koristiti za proizvodnju eteričnog ulja za relaksaciju (masažna ulja), potom u kozmetičkoj industriji (za kreme, soli za kupanje, šampone, tonike, jer ona dubinski pročišćava kožu, te je prikladna za liječenje akni primjerice). Priča nam Dubravka Orlić Bašlin, agronomkinja koja cijeli život uzgaja mediteransko ljekovito bilje, o njemu educira i bavi se proizvodnjom. Ona svoje bogato znanje o ljekovitosti i korištenju mediteranskog bilja nesebično dijeli kako domaćima tako i turistima, koji su oduševljeni.
U ovoj zadnjoj fazi, u intenzivnoj je berbi lavanda sorte ‘Lavandula x intermedia’ (ona se koristi kao analgetik) i ‘Grosso’ (to je, inače primjerice, 80% francuske lavande), i to su hibridne lavande – obje sadrže kamfor, koji ima insekticidno djelovanje, na neki je način otrov i zato se ne smije koristiti u prehrani. Ali u prehrani se zato može koristiti angustifolija, pojašnjava nam Dubravka Orlić Bašlin.
Istarskih proizvođača ima dosta i za sve njih ima mjesta na tržištu, jer ova biljka ne gubi na važnosti, građani su sve svjesniji blagodati mediteranskog bilja, a turisti posebno zainteresirani jer lavanda je i osjećaj i doživljaj Mediterana.
– Mi niti ne znamo, nismo svjesni koliko su velike koristi od našega mediteranskog bilja. Pored kojega svakodnevno prolazimo. Imamo cijelo bogatstvo Mediterana ovdje, na dlanu. I trebamo ga koristiti za prevenciju, za našu dobrobit, za zdravlje – kazala je Dubravka Orlić Bašlin.
Dubravka Orlić Bašlin i danas nastavlja prvi veliki projekt ‘Istarska lavanda’, koji je pokrenula još prije dvadeset godina. Cilj je bio da se prepozna ta kultura kao vrlo kvalitetna i za turizam, za poljoprivredu, i za medicinu. A s obzirom da je naše zemljište tako škrto, lavanda uspijeva upravo na takvim zemljištima. I to je velika prednost.
Berači lavande angažirani su i iz drugih zemalja, ali ima i volontera. Nevio Savičenti, primjerice, već tradicionalno bere lavandu. Umirovljenik je, voli pomoći, kaže i svake godine je ovdje u berbi. Nije teško brati, ipak, treba znati, kaže gospodin Nevio, rodom iz Bala, a danas živi u Vodnjanu.
Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Pula uz bok je proizvođačima i poduzetnicama; predsjednik Komore Danijel Benčić. Zaista ima dobrih ideja, poduzetnika koji su pro aktivni, koji žele stvarati, i treba ih poduprijeti, podržati, i treba im dati priliku da to što kreiraju, da se za to čuje, ističe Danijel Benčić.
Poduzetnica Dubravka Orlić Bašlin predstavnica je međunarodnog BPW kluba poslovnih žena Pula. I dobitnica brojnih nagrada za svoj rad. Lavanda, naime, sadrži ružmarinsku kiselinu, koja je jedan od najjačih antioksidansa; patentirala je tehnološki proces ekstrakcije, te je u Genevi i Nürnbergu na sajmovima inovacija nagrađena Zlatnim medaljama.
Danas Dubravka Orlić Bašlin lavandu uzgaja na više od četiri hektara površine, što nije lako, ali ljubav prema prirodi, kaže, jača je od svih prepreka. Svaki trud se isplati, a lavanda je u svakom pogledu posebna biljka, koja upravo zlato i zaslužuje.
I.M.
