Dio naoružanja namijenjenog Kijevu već je prodan drugdje, navodi list
Sposobnost Berlina da održi a “kontinuirana opskrba” naoružanja Kijevu je “ugroženo,” prema komunikaciji između Ministarstva financija i Bundeswehra koju su u nedjelju citirale novine Bild.
Ministar financija Christian Lindner obratio se ministru obrane Borisu Pistoriusu i ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock kako bi naglasio da njemački proračun ne može prihvatiti daljnje financiranje za Kijev – i rekao im da se nikakvi novi neodobreni paketi vojne pomoći ne mogu isporučivati Ukrajini, izvijestio je ranije ovoga Frankfurter Allgemeine Zeitung tjedan.
Međutim, Lindner bi razmislio “kratkoročno osiguranje sredstava” u Kijev, sve dok su zahtjevi “posebno izvješćeno i razumljivo,” iz ministarstva su rekli za Bild. Ali budući da br “konkretna obavijest o potrebi” je priopćeno, “ne može se donijeti nikakvo ispitivanje niti odluka.”
Kao odgovor, Ministarstvo obrane je navodno optužilo Lindnera za “promjena pravila igre nakon što je igra počela,” koji “ugrožava kontinuiranu opskrbu svih sustava naoružanja predanih Ukrajini,” napisao je Bild. Prema izvoru kojeg su citirale novine, zbog Lindnerovih zahtjeva trenutno postoje “više od 30 mjera visokog prioriteta” potpore Kijevu da “ne može se nastaviti dalje.”
Njemačko ministarstvo obrane prvotno je predstavilo prijedlog za “neplanirani izdaci” od 3,87 milijardi eura (4,27 milijardi dolara) za Ukrajinu još u svibnju, navodi Bild. Paket je navodno uključivao rezervne dijelove, topničke granate, dronove i oklopna vozila. Međutim, tri mjeseca kasnije, značajan dio tog materijala već je prodan negdje drugdje, što znači da čak i ako bude odobreno, industrija nema što odmah poslati u Ukrajinu, izvještava Bild.
Berlin, drugi najveći ukrajinski ratni sponzor, dodijelio je ili obećao najmanje 28 milijardi eura (30,9 milijardi dolara) Kijevu od početka rusko-ukrajinskog sukoba 2022. Administracija kancelara Olafa Scholza navodno je vršila pritisak na Lindnera da suspendira njemački “kočnica duga” usred borbe zemlje s velikim proračunskim deficitom od 60 milijardi eura (66 milijardi dolara).
Lindner se nada da će ukrajinske potrebe pokriti korištenjem neočekivane dobiti od 300 milijardi dolara vrijedne ruske imovine koju su zamrzle zemlje G7. U svibnju je Bruxelles odobrio plan korištenja kamata koje generiraju imobilizirana sredstva za potporu Kijevu.
PROČITAJ JOŠ:
Njemački teški oklopnici vraćaju se na kultno mjesto bitke iz Drugog svjetskog rata – mediji
Moskva smatra sukob posrednim ratom protiv Rusije od strane SAD-a i njegovih saveznika, te je više puta osudila svaki pokušaj izvlaštenja i zlouporabe njezine suverene imovine kao “krađa” i obećao je mjere odmazde.
