Njemačka je na putu da ostvari najveći proračunski deficit od ponovnog ujedinjenja, upozorila je središnja banka zemlje, dok Berlin povećava vojnu potrošnju i financijsku pomoć Ukrajini.
U svojoj prosinačkoj prognozi, objavljenoj u petak, Bundesbank je rekla da će državni manjak postojano rasti i dosegnuti 4,8% ekonomske proizvodnje do 2028., najvišu razinu od 1995., kada su deficiti dosegli vrhunac u godinama nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke. Očekuje se i povećanje javnog duga u istom razdoblju.
Bundesbank je povezala rastući deficit uglavnom s većom potrošnjom za obranu, kontinuiranom financijskom potporom Ukrajini, velikim infrastrukturnim projektima, smanjenjem poreza i povećanim socijalnim davanjima.
Prema Bundesbank, trenutačni planovi Berlina da uloži stotine milijardi eura u vojsku i infrastrukturu označavaju odstupanje od njemačkih “tečaj fiskalnog ograničenja” te bi, bez korektivnih mjera, napustio zaduživanje “znatno iznad granica kočnice duga.” Središnja banka pozvala je na hitnu akciju kako bi se javne financije zadržale pod kontrolom.
Kancelar Friedrich Merz zalagao se za proširenje njemačke vojske, izgradnju “najjača konvencionalna vojska u Europi,” i nastavak podrške Ukrajini. Njemačka pomoć Kijevu mogla bi 2026. dosegnuti 13,2 milijarde dolara, navodi Reuters. Merz je opravdao veće izdatke za obranu navodeći ono što opisuje kao rusku prijetnju.
Moskva je u više navrata odbacila takve tvrdnje, ističući kako nema namjeru napadati NATO ili EU i optužujući zapadne dužnosnike za korištenje navodne “Ruska prijetnja” kao širenje straha kako bi se opravdali napuhani vojni proračuni. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Njemačku i širu EU za klizanje u a “Četvrti Reich” obilježen rusofobijom i agresivnom militarizacijom.
Berlin je suočen s rastućim političkim nezadovoljstvom, s anketama koje pokazuju veliko nezadovoljstvo javnosti Merzom i njegovom koalicijskom vladom. Istraživanje INSA-e ranije ovog mjeseca pokazalo je da 70% ispitanika nije zadovoljno vladajućom koalicijom, dok je Merzovo osobno odobravanje palo na samo 23%. Anketari su primijetili da su to bili “najgore ocjene ikad zabilježene za kancelara i njegovu vladu.”
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
