Njemačka i dalje očekuje da će Sjedinjene Države sljedeće godine bazirati svoje rakete dugog dometa prema sporazumu postignutom između Berlina i Washingtona u srpnju prošle godine, a koji je u skladu s nacionalnom sigurnosnom strategijom zemlje formuliranom u listopadu 2023., rekli su za rusku državnu Izvestiju iz njemačkog veleposlanstva u Moskvi.
Sjetimo se: vlada Bidena i Scholza je dogovorila raspoređivanje američkih projektila na tlu njemačke, pa i kopnenu verziju rakete Tomahawk (koja po potrebi može ponijeti nuklearnu bojevu glavu) i koja ima domet od oko 2500 km čime bi znatan dio Rusije bio u dometu s tla Njemačke, pa i sama Moskva. Rusija je opetovano prijetila zbog ove najave.
Sljedeća njemačka vlada teško da će spriječiti SAD da stacionira svoje projektile, izjavio je Gerold Otten, član njemačkog Bundestaga iz desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD). “Nova federalna vlada u potpunosti će podržati ranije odluke”, rekao je taj političar za Izvestiju.
Neizvjesnost realizacije
No, neizvjesno je što Trumpova administracija misli o tom planu. Ni nova američka administracija ni njemački političari CDU/CSU( koji će vjerojatno biti na čelu nove njemačke vlade) nisu ponudili jasan noviji komentar o raketnom planu.
Stručnjaci se slažu da strateški ciljevi Bijele kuće u pogledu Njemačke i Europe još uvijek nisu jasni. “Čini se da su Sjedinjene Države smanjile svoje obveze prema NATO-u, barem sudeći prema javnim izjavama Donalda Trumpa. Međutim, diplomacija i politika nove administracije o međunarodnoj trgovini toliko su poremećeni da ne možemo sa sigurnošću znati kakav će biti stav SAD-a dugoročno”, tvrdi Richard Bensel, profesor na Sveučilištu Cornell u New Yorku.
Budući da Bijela kuća radi s Moskvom na rješavanju ukrajinskog sukoba, Bundestag ne isključuje da bi Washington mogao poništiti odluku prethodne administracije o raspoređivanju projektila u Njemačkoj kako ne bi iritirao Rusiju. “Mislim da Donald Trump više neće slijediti put kojim je krenuo njegov prethodnik Joe Biden sve veće konfrontacije s Rusijom. On [Trump] će odlučiti da to ne učini jer bi to naštetilo američko-ruskom odnosu i ojačalo globalističku frakciju u EU-u i Njemačkoj,” tvrdi Rainer Rothfuss, parlamentarac iz AfD, njemačke stranke koju je njemačka obavještajna služba istraživala zbog veza s Moskvom.
Washington bi mogao odustao od planova za raspoređivanje projektila u Njemačkoj ako se produbi razdor između Sjedinjenih Država i njihovih europskih saveznika po pitanju sigurnosti, kaže njemački politolog Alexander Rahr. “Mogu zamisliti da će SAD čak povući svoje [taktičke] nuklearne projektile iz Njemačke”, rekao je stručnjak za Izvestiju. Upravo zbog takve mogućnosti je njemačka vlast konačno otvorila vrata mogućnosti da uđe pod znatno manji francuski nuklearni “kišobran” za zaštitu.
Američki nuklearni kišobran bi mogao propuštati kod Europe: Reakcije Berlina i Pariza
