Dva broda njemačke mornarice krenula su u petak kroz Tajvanski tjesnac, što je potez koji gotovo sigurno nosi diplomatske posljedice, pogotovo s obzirom na osjetljivost Kine prema tom području. Ovaj tjesnac, koji Kina smatra svojim teritorijem, postao je simbol tenzija između Pekinga i zapadnih zemalja, a svaka međunarodna vojna prisutnost u tom području Peking tumači kao provokaciju.
“Poruka je vrlo jednostavna, koju smo uvijek podržavali i iza koje smo uvijek stajali: međunarodne vode su međunarodne vode. To je najsigurnija ruta s obzirom na vremenske uvjete. A ovo su međunarodne vode pa plovimo kroz njih”, izjavio je njemački ministar obrane Boris Pistorius.
Iako američki vojni brodovi često plove ovim osjetljivim vodenim putem, ovo je prvi put u više od dva desetljeća da je to učinila njemačka mornarica. Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da “pozdravlja i potvrđuje Njemačku, zajedno sa SAD-om, Kanadom i Nizozemskom, što je poduzela radnje za demonstriranje pravnog statusa Tajvanskog tjesnaca kao međunarodnih voda, braneći slobodu plovidbe i održavajući regionalni mir na isto vrijeme”.
🇩🇪🇨🇳 German defense minister says the Taiwan strait is internal waters. Hence the Germany navy sails through.
China claims sovereignty over the Taiwan Strait, but Taiwan says it’s an international waterway.
-> Germany has the “One China Policy”, means Taiwan and China are one… https://t.co/2yqovgb8dP pic.twitter.com/5U1INWX6Qr
— Lord Bebo (@MyLordBebo) September 13, 2024
Berlin na tankom ledu
Njemačka se posljednjih godina aktivnije angažirala u azijsko-pacifičkoj regiji, što je dio šireg trenda povećanja zapadne vojne prisutnosti u tom dijelu svijeta. Potpisivanje obrambenih sporazuma s Japanom i Filipinima te slanje brodova u osjetljiva područja poput Tajvanskog tjesnaca može se shvatiti kao dio strategije NATO-a – pod kapom Washingtona – koji nastoji proširiti svoj utjecaj u Aziji kako bi obuzdao kineski uspon.
Međutim, kritičari ovog poteza upozoravaju da Njemačka možda nepotrebno ulazi u konfrontaciju s Kinom, što bi moglo narušiti njihove ekonomske i političke veze. Za Njemačku, koja ima jake gospodarske interese u suradnji s Kinom, takav čin mogao bi donijeti više štete nego koristi. Peking bi ga mogao tumačiti kao ozbiljan udarac njihovom suverenitetu i provesti odmazdu smanjenjem gospodarske suradnje ili uvođenjem diplomatskih sankcija.
Mnogi analitičari također ističu da je slanje ratnih brodova kroz Tajvanski tjesnac vjerojatno više u službi jačanja odnosa sa SAD-om nego zaštite stvarnih njemačkih interesa. Amerika, koja je preopterećena nizom globalnih kriza, od svojih saveznika traži veću vojnu uključenost u regiji Azije i Pacifika. Washington koristi svoje partnere da bi stvorio pritisak na Kinu i preusmjerio fokus Pekinga s drugih globalnih pitanja.
Kina bjesni: Njemački ratni brodovi čekaju zapovijed za prolaz Tajvanskim tjesnacem
