Moguće američko posezanje za Grenlandom moglo bi imati dalekosežne posljedice koje nadilaze pukе napetosti unutar NATO-a. U političkim i sigurnosnim krugovima u Njemačkoj sve se češće upozorava da bi takav scenarij mogao dovesti u pitanje i dosadašnji američki nuklearni štit za Njemačku, što otvara osjetljivu raspravu o budućnosti europske i njemačke sigurnosne politike.
Vanjsko-politički stručnjak CDU-a Roderich Kiesewetter smatra da bi Njemačka u takvim okolnostima trebala ozbiljno razmotriti sudjelovanje u europskom nuklearnom štitu. U takvom bi štitu Njemačka mogla „financijski sudjelovati bez preuzimanja vodstva“, rekao je Kiesewetter za Süddeutsche Zeitung.
„Stručnjaci procjenjuju vrijeme razvoja na oko pet godina. Ja procjenjujem da je to prije deset godina“, dodao je Kiesewetter.
Foto: Screenshot / YouTube
Ugovor 2+4 i „planiranje za nepredviđene situacije“
U stručnim krugovima ukazuje se na to da zbog napetosti s Rusijom i u Finskoj, Švedskoj i Poljskoj postoje razmatranja o vlastitoj nuklearnoj zaštiti, koji bi potom mogli surađivati s Njemačkom. S obzirom na ambicije francuske desničarske populistice Marine Le Pen da postane sljedeća predsjednica Francuske, Kiesewetter savjetuje i druge opcije osim oslanjanja isključivo na susjednu državu.
Ugovor 2+4 o njemačkom ujedinjenju doduše isključuje vlastiti nacionalni razvoj, ali ne i financijsko sudjelovanje u razvoju s drugim državama, naglasio je Kiesewetter. „Stoga bismo trebali krenuti drugim putem, stvoriti savez s drugim državama. Možemo financirati, stacionirati takva oružja, samo ih ne smijemo sami proizvoditi niti sami voditi njihovu uporabu.“ Planiranje znači i planiranje za eventualnosti.
„Država koja želi biti spremna na obranu mora stvoriti prostore za razmišljanje u kojima se razmatra i ono nevjerojatno, ali opasno“, objasnio je političar CDU-a.
U pitanje ide i štit?
Ako dođe do američkog posezanja za Grenlandom, uz raskid NATO-a, u pitanje bi mogao doći i dosadašnji nuklearni štit SAD-a za Njemačku. Kiesewetter je naglasio: „Ovoj se temi pristupa vrlo oprezno, kao s jajima. Ali moramo se njome baviti, posebno s obzirom na scenarij s Grenlandom i njegove posljedice za NATO i odnos sa SAD-om.“
Oštar prigovor stigao je od vanjskopolitičkog stručnjaka SPD-a Rolfa Mützenicha. „Čak i kod neizravnog sudjelovanja, bilo financijskog ili pri skladištenju takvog oružja, to ne bi bilo u skladu s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja i Ugovorom 2+4“, rekao je za SZ. Unatoč svim izazovima uzrokovanim postupcima SAD-a, ne smije se podupirati razvoj u kojem sve više država teži vlastitom nuklearnom oružju.
Političar SPD-a založio se za to da se umjesto toga „pod svaku cijenu“ ponovno ojača kontrola naoružanja putem pregovora i diplomacije, „čak i ako se međunarodni režimi kontrole upravo raspadaju“.
