Vanjskotrgovinska komora BiH, u suradnji s gospodarskim komorama Republike Srpske i Federacije BiH, raspisala je natječaj za dodjelu 1.910 detašmana domaćim kompanijama za izvođenje radova u Njemačkoj tijekom 2025/2026. godine.
Najviše dozvola namijenjeno je građevinskim tvrtkama, iako iz ovog sektora upozoravaju kako je situacija izuzetno teška i da se broj poslova za bh. poduzeća smanjuje.
“Za Republiku Srpsku, od ukupnog broja, raspoređuje se 506 dozvola, i to 222 za građevinarstvo, za izolaterstvo 136, dok je za ostale djelatnosti raspoređeno 148 dozvola”, priopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Kako navode, Federaciji BiH pripalo je 1.013 dozvola, od čega za građevinarstvo 446, izolaterstvo 270, za ostale djelatnosti 297, a od 391 dozvole posebnog kontingenta, 172 odnose se na građevinarstvo, 104 na izolaterstvo, a 115 na ostale djelatnosti.
Kvota od 412 dozvola posebnog kontingenta raspodjeljuje se u omjeru dvije trećine za poduzeća iz FBiH i jedna trećina za tvrtke iz Republike Srpske s većinskim vlasništvom kapitala pravnih i fizičkih osoba iz Slovenije, a u nedostatku takvih poduzeća i ostala poduzeća iz BiH.
Mile Petrović, tajnik Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, u razgovoru za Nezavisne novine ističe da je aktualna situacija u sektoru detašmana veoma teška i zabrinjavajuća.
“Broj detašmana još nije dostigao razinu prije pandemije. Prije korone imali smo oko 2.000 radnika na detašmanima, dok je taj broj sada oko 1.910″, kazao je Petrović.
Prema njegovim riječima, situacija što se tiče detašmana nikad nije bila lošija.
“Privatne investicije, na kojima najviše rade naša privredna društva, znatno su smanjene. Posebno je pogođena gruba gradnja, koja je opala za oko 29 posto”, naglasio je Petrović.
Dodatni problem predstavlja i kroničan nedostatak radne snage.
“Fali zanatlija u svim oblastima, što dodatno otežava održavanje postojećeg kontingenta detašmana. Naše firme se nalaze u nezavidnoj poziciji”, upozorava Petrović.
Govoreći o stanju na njemačkom tržištu, Petrović navodi da je došlo do zasićenja u sektoru građevinarstva.
“Njemačka je prethodnih godina bilježila ekspanziju u gradnji, ali sada se realiziraju samo projekti započeti ranije. Firme koje se bave završnim radovima, montažom i fasaderskim poslovima još imaju posla, ali ako se sektor grube gradnje ubrzo ne oporavi, i oni će osjetiti posljedice”, rekao je on.
Petrović pojašnjava da se tvrtke rijetko u potpunosti povlače sa stranih tržišta, ali prilagođavaju poslovanje okolnostima.
“Obično smanje broj zaposlenih, čekaju bolja vremena i funkcioniraju s minimalnim kapacitetom. Dio radnika se privremeno vraća na domaće tržište, dok se situacija ne popravi”, zaključio je Petrović.
Nenad Stanišljević, tehnički direktor Građevinskog poduzeća “Vranica” Banjaluka, koje posluje u Njemačkoj preko detašmana, kazao je za Nezavisne novine da je građevinska industrija u Njemačkoj unazad nekoliko godina u jako velikoj krizi, što se odražava i na domaća poduzeća koja tamo posluju.
“Osjeti se nedostatak investicija, a čim je manje investicija, smanjen je obim posla”, kazao je Stanišljević i istakao da su se mnoge firme iz regije povukle iz Njemačke.
Kako je pojasnio, očekivali su da će ove godine da bude bolje poslovanje za domaće tvrtke koje rade preko detašmana, ali ističe da se to nije dogodilo.
“Firme koje se bave grubim građevinskim radovima posluju na ivici rentabilnosti”, rekao je Stanišljević.
Detašman je poseban vid poslovne suradnje između poduzeća s teritorije jedne države koje, na osnovu sklopljenog ugovora, s poduzećem iz druge države izvodi radove u toj državi.
Naši građevinci već godinama dobivaju detašmane za poslove u Njemačkoj, a oni se dodjeljuju poduzećima koja su u prethodnoj godini imala najbolje poslovne rezultate u Srpskoj i Njemačkoj.
