Njemačka policija počela je s nasumičnim kontrolama na granici s Austrijom, što je samo uvod u širu akciju koja će uskoro obuhvatiti sve kopnene granice. Ove mjere, koje će se primjenjivati od 16. rujna, najavljene su kao dio nastojanja Berlina da smanji priljev ilegalnih migranata i time zaustavi porast potpora krajnje desnici uoči predstojećih izbora – prenosi Reuters.
Ova odluka dolazi kao značajan zaokret u odnosu na raniju politiku otvorenih vrata, čime Njemačka želi osigurati svoje granice unutar šengenske zone. Planirano je da ove provjere traju šest mjeseci, a cilj im je, između ostalog, privremeno zadržavanje tražitelja azila kako bi se utvrdilo jesu li njihovi zahtjevi za azil opravdani.
Iako je ilegalna migracija dugogodišnji izazov za Njemačku, analitičari naglašavaju da trenutna eskalacija kontrole ima i političku pozadinu. Predstojeći izbori u istočnoj njemačkoj pokrajini Brandenburg, gdje je migracija glavno pitanje, dodatno su potaknuli ovu odluku – navodi The Guardian. Naime, desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) trenutačno vodi u anketama i predstavlja prijetnju vladajućim socijaldemokratima kancelara Olafa Scholza.
Kako ove mjere utječu na slobodno kretanje unutar EU-a?
U posljednje vrijeme, nekoliko smrtonosnih napada nožem, u kojima su osumnjičeni bili tražitelji azila, izazvalo je dodatnu zabrinutost javnosti i pojačalo antimigrantske sentimente. Ti događaji, poput napada Islamske države u Solingenu, dodatno su usmjerili fokus političke rasprave na sigurnosne aspekte migracije. Odluka Njemačke uključuje proširenje kontrola koje su već na snazi na granicama s Austrijom, Poljskom i Češkom, na nove granice s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom, Nizozemskom i Danskom.
Uvođenje graničnih kontrola moglo bi otežati slobodno kretanje unutar Europske unije, a putnici koji prelaze granice kopnom mogli bi se suočiti s kašnjenjima i nasumičnim provjerama. Oni za koje se sumnja da ilegalno ulaze u Njemačku mogli bi biti odbijeni ili zadržani ako zatraže azil na granici.
Schengenski prostor bez putovnica, uspostavljen 1985. godine, omogućuje slobodno kretanje ljudi unutar većine zemalja EU-a bez graničnih kontrola. Iako su privremene kontrole dopuštene u iznimnim situacijama, one su u posljednje vrijeme sve češće. Migracija i sigurnosne prijetnje, uključujući terorističke napade i organizirani kriminal, navode se kao glavni razlozi za uvođenje kontrola, ali mnogi smatraju da su ove mjere motivirane političkim pritiscima i krajnje desničarskim diskursom.
Njemačka nije jedina zemlja koja je uvela kontrole. Austrija, Danska, Francuska, pa čak i Italija, već dulje vrijeme provode slične mjere zbog različitih sigurnosnih razloga. Mnogi smatraju da stalno produljivanje privremenih kontrola potkopava sam smisao Schengenskog sporazuma i slobode kretanja u EU-u.
Reakcije susjednih zemalja
Nekoliko susjednih država izrazilo je zabrinutost zbog mogućih posljedica ovih mjera na migracijske tokove. Poljski premijer Donald Tusk zatražio je hitne konzultacije s Njemačkom i drugim pogođenim zemljama, ističući da bi veći angažman Berlina u zaštiti vanjskih granica EU-a bio učinkovitiji od strožih kontrola unutar same unije.
S druge strane, češki ministar unutarnjih poslova Vit Rakusan ostao je optimističan, napominjući da nasumične provjere neće značajno promijeniti situaciju. U međuvremenu, mađarski premijer Viktor Orban pohvalio je ovu odluku, aludirajući na dugogodišnje zahtjeve Mađarske za strožom kontrolom migracije unutar EU-a.
Njemačka odluka o proširenju graničnih kontrola predstavlja značajan iskorak u njenoj politici prema migraciji i mogla bi imati dugoročne posljedice za slobodno kretanje unutar Europske unije. Dok se Europa suočava s porastom migracijskih tokova, Berlin će morati balansirati između unutarnjih političkih pritisaka i očuvanja europskog jedinstva.
Kancelar u panici: Uspon desnice trese Njemačku, Scholz traži hitnu intervenciju
