Njemačka u stanju paranoje: Planira se izgradnja novih ratnih bunkera

Strah i neizvjesnost u Njemačkoj rastu, što se najbolje očituje kroz povećanu potražnju za privatnim bunkerima. Tvrtka BSSD Defense iz Berlina, koja se specijalizirala za izgradnju zaštitnih prostorija za privatne, poslovne i vojne svrhe, bilježi rast poslovanja. Njihova ponuda kreće se od soba za privremenu izolaciju i zaštitu za oko 20.000 eura do pravih skloništa za gotovo 200.000 eura.

Mario Piejde, tehnički direktor BSSD-a, ističe da je broj poziva privatnih osoba, vatrogasnih službi i lokalnih vlasti značajno porastao u posljednjih nekoliko godina. Interes je počeo rasti tijekom pandemije COVID-19, a dodatno je pojačan 2022. kada je Rusija napala Ukrajinu.

„Postoji aktivna potražnja i aktivno zanimanje, jer nema toliko firmi koje se time bave. Nitko nije mogao očekivati da će se u Europi ponovo voditi konvencionalni rat, ali nažalost, povijest se ponavlja. Ljudi koji su o tome ranije razmišljali sada su počeli provoditi svoje planove“, rekao je Piejde za DW.

Njemačko Savezno ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je predstavilo izvještaj o modernizaciji skloništa za njemačko stanovništvo na konferenciji ministara unutarnjih poslova u Potsdamu. Ovaj izvještaj dolazi tri mjeseca nakon što je Njemačko udruženje gradova i općina pozvalo saveznu vladu da u idućih deset godina uloži 10 milijardi eura u civilnu zaštitu i revitalizira 2.000 bunkera iz doba Hladnog rata.

Novi koncept bunkera

Novi koncept bunkera je u fazi planiranja, kaže BBK, ali izvještaj savezne vlade, koji je procurio u razne njemačke medije, kaže da bi za zaštitu ukupnog stanovništva bilo potrebno izgraditi još oko 210.100 bunkera, što bi trajalo 25 godina i koštalo 140,2 milijardi eura.

„Izgradnja zaštite stanovništva je svakako bila zanemarena u posljednjih 35 godina“, rekao je Piejde, ali bi oživljavanje ovakvih skloništa trebalo biti izvodivo: „Nije se puno promijenilo u izgradnji u posljednjih 50 godina. Postoji određena čvrstoća zidova, debljina zidova, sustavi filtera. Sve što se promijenilo je napajanje i efikasnost baterija.“

Hans-Walter Borries, direktor Instituta za ekonomske i sigurnosne studije FIRMITAS na Sveučilištu u Wittenu, slaže se da je pitanje zaštite stanovništva jako zanemareno.

Ali, on postavlja pitanje kolika bi zapravo bila korist od bunkera, s obzirom na vojnu moć u ratu između NATO-a i Rusije (ako je to zaista scenarij za koji se sprema): na primjer, Rusija ima hipersonične rakete koje bi za dvije do pet minuta iz Kalinjingrada mogle dosegnuti praktično bilo koji europski grad.

Stručnjak otkrio stvarno stanje u Ukrajini: ‘Idemo prema eskalaciji, jako je zabrinjavajuće’

‘Nije to kao u Drugom svjetskom ratu’

„Nije to kao u Drugom svjetskom ratu, kada su upozorenja od bombardera koji lete iznad Hannovera prema Berlinu davala ljudima 15 ili 20 minuta da pronađu sklonište. Sa sadašnjim vremenima reakcije ne postoji način da se upozori stanovništvo“, rekao je za DW Borries, koji je također pričuvni pukovnik Bundeswehra.

Njemačka vlada planira preporučiti građanima nabavu jeftinog građevinskog materijala za izgradnju sigurnih prostorija u podrumima njihovih domova, no Borries smatra da bi sukob mogao brzo eskalirati u nuklearni rat, za koji trenutni bunkeri nisu adekvatni.

„Posljedice više nisu usporedive s Hirošimom ili Nagasakijem. Modernim oružjem cijelu Njemačku bi se moglo zbrisati s devet do dvanaest raketa“, rekao je on.