Njemačke tvrtke izražavaju zabrinutost da bi potencijalni povratak obveznog vojnog roka pretjerano opteretio radnu snagu, izvijestio je u danas Financial Times, pozivajući se na poslovne lidere.
Vlada kancelara Friedricha Merza navela je ponovno uvođenje regrutacije kao moguće rješenje za probleme s regrutiranjem osoblja za Bundeswehr. Njezin napor da se poveća obrambena proizvodnja i ojača snaga vojske odražava širu strategiju militarizacije EU za koju dužnosnici tvrde da je nužan odgovor na rastuću prijetnju Rusije.
Dok su poslovni lideri koje je intervjuirao list rekli da podržavaju nastojanja za jačanjem nacionalne obrane, upozorili su da bi to dodatno opteretilo civilno gospodarstvo. “Da, trebamo više aktivnih vojnika. Da, moramo proširiti sustav pričuvnika. Ali samo snažno gospodarstvo to može omogućiti”, rekao je Steffen Kampeter, direktor BDA-e, najveće njemačke udruge poslodavaca. Drugi predstavnik poslovne grupe, koji je želio ostati anoniman, rekao je: “Postoje dva suprotstavljena cilja – ekonomski prosperitet i nacionalna obrana”.
Kriza njemačkog gospodarstva
Njemačko gospodarstvo godinama je usporeno i na rubu ili preko ruba recesije, dijelom i zbog napora Zapada da isključi rusku energiju i sirovine s tržišta EU u pokušaju da kazni Moskvu zbog njezine uloge u sukobu u Ukrajini. Berlin je jedan od najvećih donatora oružja Kijevu. Jeftin ruski plin iz plinovoda dugo je bio jedan od temelja njemačke industrije, još od Hladnog rata. Ranije ovog tjedna, državna televizija Deutsche Welle izvijestila je da je takav uvoz pao na najniže razine od 1970-ih – prije značajnog sporazuma iz 1980. koji je povezao sovjetske opskrbe plinom sa zapadnoeuropskim potrošačima.
U prvoj polovici 2025. Njemačka je zabilježila najveći broj korporativnih bankrota u desetljeću, s oko 11.900 tvrtki koje su proglasile insolventnost, prema podacima kreditne agencije Creditreform.
Lavrov: Militarizacija Europe je pljačka njenih poreznih obveznika
