Mogu li se Gazpromovi podmorski plinovodi Sjeverni tok, djelomično uništeni od strane sabotera u rujnu 2022., na kraju ponovno pokrenuti? Ideja o ponovnom povezivanju Europe s divovskim ruskim plinskim poljima Yamal predstavljena je kao mogući adut u pregovorima o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine koji se uskoro očekuju.
Danska agencija za energetiku naredila je operateru plinovoda Nord Stream da zaštiti i poklopi odsječene krajeve triju uništenih cjevovoda ovaj tjedan kako bi se očuvao njihov integritet, što, u teoriji, omogućuje krpanje rupa nastalih u nizu eksplozija u rujnu 2022. i podizanje cijevi na površinu radi popravka, prenosi ovog tjedna Reuters.
Njemački politički krajolik i europska nesloga
Ideja o ponovnom pokretanju isporuke ruskog plina Njemačkoj bi mogla stići na “plodno tlo” i u novom njemačkom političkom krajoliku. Čelnica njemačke stranke Alternative für Deutschland (AfD) Alice Weidel rekla je na stranačkoj konferenciji ovaj tjedan da ćemo “Sjeverni tok ponovno staviti u pogon, možete računati na to!” jer je desnica (donekle ispravno) identificirala kraj jeftine Rusije kao glavni uzrok zastoja njemačkog gospodarstva.
To se nije svidjelo podržavateljima Ukrajine. Baltičke zemlje su nepokolebljive u tome da sav uvoz ruskog plina treba prekinuti. Poljski predsjednik Andrzej Duda je komentirao kako Njemačka “ne bi trebala biti u iskušenju” da se nastave ruske isporuke samo zato što se njezino gospodarstvo bori.
Njemačko gospodarstvo stagnira dvije godine zaredom i predviđa se da će se smanjiti ove godine. Umjesto popravka plinovoda vrijednog 10 milijardi eura koji može zadovoljiti 40% europskih potreba za plinom, Duda je rekao da bi Sjeverni tok trebao biti “rastavljen”. Većina europskih političara tvrde da obnavljanje ruskih isporuka plina prijeti Europi energetskom ovisnošću, ali i jača vojnu prijetnju budući da stvara novac koji financira ruski ratni stroj. Ruski Gazprom prošle je godine od izvoza plina u Europu zaradio oko 6,5 milijardi eura.
Gubitak jeftinog ruskog plina bio je katastrofalan za Njemačku što je izravno dovelo do njezine deindustrijalizacije jer se teška industrija morala zatvoriti zbog skokovitog rasta cijene plina i energije. Kraj uvoza plina došao je baš kad je vlada odlučila zatvoriti svojih šest snažnih najsuvremenijih nuklearnih elektrana (NPP). Zbog kombinacije ovih faktora, Njemačka se pretvorila iz neto izvoznika energije u neto uvoznika. To je izvršilo pritisak na ostatak EU, budući da su njemački susjedi prisiljeni opskrbljivati Njemačku električnom energijom prema pravilima EU-a što je onda također povećalo troškove energije u tim zemljama. Švedska i Norveška sada pate od inflacije cijena električne energije i zamrznule su planove za povećanje energetskih veza s Njemačkom kako bi ograničile izvozne kapacitete te kako bi mogle zadovoljiti domaće potrebe.
Narušavanje energetske sigurnosti Njemačke dovelo je do najvećeg pada njemačkog životnog standarda od Drugog svjetskog rata i pada gospodarske proizvodnje usporedive s financijskom krizom 2008.
Financiranje rata u Ukrajini
Njemačka je najvelikodušniji podupiratelj Ukrajine u EU – što je stavilo nepodnošljiv pritisak na njemačke financije koje su već bile u proračunskoj krizi nakon što se proračunska potrošnja suočila s ograničenjima zaduživanja koje je ustav nametnuo takozvanim Schuldenbremse, ili “kočnica duga” koja ograničava zaduživanje države. Krajem prošle godine njemački kancelar Olaf Scholz najavio je da je Berlin ostao bez novca za Ukrajinu i da će nakon ove godine drastično smanjiti doprinose Kijevu.
Napetosti oko novca i prepirke oko paketa pomoći od 3 milijarde eura za Ukrajinu već su dovele do raspada vladajuće koalicije, a njemačka politička stabilnost je neizvjesna dok zemlja čeka novu vladu na općim izborima zakazanim za veljaču. Kvaliteta njemačkog života padala je već prije početka rata, ali je postala mnogo gora zbog raznih šokova koje je izazvao sukob. Neuspjeh u zaštiti njemačke industrije od skoka cijena energije mogao bi 2020-e pretvoriti u “izgubljeno desetljeće za Njemačku”, navodi se u nedavnom radu koji je objavio Forum za novu ekonomiju, izvještava Spectator.
Ekonomski problemi potiču uspon krajnje desnog AfD-a koji je pobijedio na nekoliko ključnih regionalnih izbora u studenom i trenutno je na drugom mjestu po popularnosti nakon konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU).
Photo of Scholz and Baerbock’s quarrel over money for Ukraine has become a meme
German Chancellor Olaf Scholz has vetoed a new €3 billion financial aid package for Ukraine, sparking outrage from Foreign Minister Annalena Baerbock.
Baerbock demonstratively walked out of the… pic.twitter.com/KbvEA7jv2k
— NEXTA (@nexta_tv) January 18, 2025
Ruski plinski biznis i dalje cvjeta
Istodobno, ruski plinski posao i dalje dobro napreduje, unatoč udarcima. Proizvodnja plina porasla je 7,6% u 2024. na oko 685 bcm, prema komentarima zamjenika premijera Aleksandera Novaka 30. siječnja. Ove godine Rusija očekuje ponovno povećanje proizvodnje plina. Izvoz plina iz raznih plinovoda također je povećan prošle godine za 15,6% na preko 119bcm, dok je izvoz LNG-a porastao za 4% na 47,2bcm (21,2 milijuna tona).
Unatoč bezbrojnim sankcijama Rusiji, Europa je 2024. od Gazproma kupila 22,6 bcm (17 milijuna tona) LNG-a, uglavnom preko terminala u Francuskoj, Španjolskoj i Belgiji. Uzimajući LNG i plin iz cjevovoda zajedno, ruski izvoz u Europu porastao je 20% na godišnjoj razini na oko 50 milijardi kubnih metara – što je oko trećine predratnog izvoznog volumena. Ove bi godine uvoz plina iz cjevovoda mogao pasti nakon što je Ukrajina napustila ugovor o tranzitu plina s Rusijom, ali transport plina jedinom preostalom rutom, Turskim tokom koji prolazi kroz Crno more, nastavlja rasti, kao i isporuke LNG-a brodovima.
Njemačka je javno prekinula uvoz ruskog plina, a čelnik CDU-a Friedrich Merz, koji će na predstojećim izborima vrlo vjerojatno preuzeti dužnost kancelara od Scholza, pozvao je Europu na prestanak uvoza ruskog plina. Međutim, posebno je neugodno za Njemačku je što je i dalje najveći uvoznik ruskog plina preko stranog uvoza koji se usmjerava kroz francuske i belgijske luke. Unatoč razgovorima o borbi, Europa ostaje zakačena za ruski plin.
Trenutno Europa još uvijek troši polovicu ruske godišnje proizvodnje plina. Iako je količina ruskog plina kroz plinovode dramatično pala u posljednje dvije godine, količina ruskog LNG izvoza u Europu udvostručila se u posljednje dvije godine i trenutno je na najvišoj razini svih vremena te još uvijek raste.
Diplomatski poraz, ali ekonomski logičan potez?
Pristaše Ukrajine htjeli su uključiti zabranu uvoza LNG-a u šesnaesti paket sankcija o kojem se trenutno raspravlja i koji bi trebao biti donesen u veljači, ali je ta ideja već odbačena kao neprovediva, prema izvješćima. Odluka Danske agencije za energetiku da zatvori četiri kraka plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 stvara mogućnost da se oštećene cijevi mogu relativno lako zakrpati i podići na suho radi popravka u nekom trenutku. Jedan cjevovod koji je preživio bombardiranje 2022. u rujnu 2022. još uvijek je pod pritiskom i mogao bi se u teoriji sutra ponovno uključiti kako bi isporučio prijeko potrebnih 25 milijardi kubičnih metara plina u EU – upola manje nego što je Ukrajina isporučivala dok nije zatvorila priključak 1. siječnja.
Ideja o ponovnom pokretanju isporuke plina Rusiji lebdi u zraku već neko vrijeme. Ruski predsjednik Vladimir Putin i Scholtz u studenom su prvi put nakon dvije godine razgovarali telefonom o ratu. Nije puno dogovoreno, ali između istaknutim točakma, Putin je rekao da je spreman ponovno pokrenuti isporuke plina Njemačkoj kroz plinovod koji radi ako postoji prihvatljiv ukrajinski dogovor o prekidu vatre. Prihvaćanje Njemačke na takav potez ostavilo bi loš imidž na navodnu nepokolebljivost potpore Ukrajini, ali bi imalo ekonomskog smisla, piše BneIntelliNews. Nedavno golemo izvješće bivšeg talijanskog premijera i bivšeg šefa Europske središnje banke Maria Draghija pokazuje kako je Europa izgubila svoju konkurentsku prednost i jako zaostala za SAD-om i Kinom. Ponovno spajanje na jeftinu rusku energiju bi doprinijelo rješavanju tog problema.
Rješenje: SAD može kupiti oštećeni ruski plinovod Sjeverni tok s dva ključna cilja, zanimljiva i EU
