Ponuda za preuzimanje 75 posto Addikovih dionica nije prošla po željama NLB-a. Prihvatila ju je tek dobra trećina vlasnika spomenute austrijske banke, što je u bankarskim krugovima bilo i očekivano, a o čemu je Poslovni dnevnik redovito izvještavao. Na pitanje ljubljanskog Dela je li iznenađen takvim razvojem događaja, predsjednik Uprave NLB Grupe Blaž Brodnjak odgovorio je da nije.
“Nisam iznenađen, jer među onima koji ne prihvaćaju ponudu je većina postojećih srpskih investitora Alta Group, Diplomat Pay i Agri Europe Cipar. Očekivali smo da neće prihvatiti ponudu pa je takav ishod bio očekivan”.
Igra na dobre odnose
Brodnjak i NLB mogli bi se sada okrenuti drugim potencijalnim metama, ali ne tako skoro.
“Kao što smo više puta rekli, zainteresirani smo za sve potencijalne mogućnosti ulaganja u regiji. Trenutačno nismo uspjeli s određenom transakcijom i možda nećemo službeno dati novu ponudu sljedećih 12 mjeseci. Vrijeme će pokazati što će se dogoditi. Naravno, zainteresirani smo i za slične prilike u budućnosti”, objasnio je Brodanjak ističući da Addiko nije jedini scenarij za NLB. No, nije konkretno navodio daljnje planove. “Uvijek ističemo da pratimo sve moguće mogućnosti kupnje na svim tržištima naše ciljane regije, uključujući i Albaniju, gdje još nismo prisutni. Tako da ćemo djelovati u tom smjeru”.
A gdje konkretno sada vide svoje prilike u NLB-u? U bankarstvu, ili nekoj drugoj financijskoj djelatnosti?
“Razmišljamo u bitno širem kontekstu, primjerice o online platformama, o intenzivnijem ulasku u leasing biznis… Upravo sada proučavamo takvu mogućnost. S druge strane, razmatramo i moguću kupnju portfelja bankarskih i leasing djelatnosti. Razgovaramo o mogućim partnerstvima s tvrtkama koje nude usluge plaćanja na prodajnim mjestima. I, naravno, razmišljamo o klasičnim preuzimanjima banaka, ali u ovom trenutku ne mogu otkriti nikakav konkretan posao. Naravno, budno pratimo stvari i kada bi se pojavila potencijalna prilika za kupnju, banka bi mogla vrlo učinkovito reagirati, praktički preko noći”.
Da se priča o preuzimanju Addiko banke odvijala po planu, NLB bi ušla i na hrvatsko tržište, koje je za nju dosad bilo “zabranjeno područje” zbog povijesno uvjetovanih razloga proizašlih iz bivše SFRJ i njezine sukcesije. Planovi za Hrvatsku i dalje postoje, tvrdi Brodnjak.
“Očekujemo da će ulazak u Hrvatsku, u ovom ili onom obliku, uključujući i bankarske poslove, biti moguć. Puno polažem na to da će Slovenija intenzivirati aktivnosti u smjeru izgradnje drugog bloka nuklearne elektrane, za koju će, kada je u pitanju pouzdana, stabilna i predvidljiva opskrba električnom energijom, susjedne zemlje Republika Hrvatska također javno pokazuje vitalni interes. Slovenija je do sada malo oklijevala, ali sada vidimo da idemo na referendum i računamo da će slovenski narod podržati taj drugi blok. Vjerujem da će se o tome postići i politički dogovor jer je to u interesu oba gospodarstva, slovenskog i hrvatskog”, istaknuo je Brodnjak za ljubljansko Delo.
Ako se dvije zemlje uspiju dogovoriti o suradnji u drugom bloku nuklearne elektrane, prvi čovjek NLB-a vjeruje da se bez većih problema mogu dogovoriti i oko neriješenog pitanja deviznih uloga hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, čime bi se NLB-u otvorio put prema Hrvatskoj.
“Ovo je najveće bankarsko tržište u regiji i među najvećim trgovinskim partnerima Slovenije, a ujedno i gospodarski i geografski most između naših tržišta u regiji. Najveći pojedinačni dioničar NLB-a je slovenska država, a jačanje gospodarskih odnosa s južnim susjedom svakako je u njezinu vitalnom interesu.”.
Brodnjak se očito uzda u kvalitetne hrvatsko-slovenske političke odnose jer nakon neuspjeha s Addikom jasno mu je da mora poduzeti širu akciju kako bi smirio dioničare koji su zasigurno nezadovoljni ovakvim epilogom. No, dosta toga pitat će se i Hrvatska narodna banka, a na kraju krajeva i Europska središnja banka.
Pušu za vratom
HNB je dosad imao čvrst stav da ni jedna banka iz Slovenije neće ući na hrvatsko tržište dok se ne riješi pitanje stare devizne štednje. Jer, umjesto da su svoj novac tada uspjeli naplatiti od slovenske banke, gdje su ga i držali, dio štediša naposlijetku je prenio svoja potraživanja na hrvatsku državu i banke te je dio tih postupaka još na sudovima. Odgovarajući nedavno na pitanje Novog lista, HNB se ogradio da neće o pojedinačnim postupcima, ali je u prvi plan isturio ulogu Europske središnje banke čija bi u ovom slučaju trebala biti zadnja s obzirom na to da je NLB, rekli su, okarakteriziran kao “značajna kreditna institucija” te ga stoga izravno nadzire ECB.
I dok Brodnjak razmišlja o širenju na regionalnom tržištu, ovih je dana NLB i formalno dobio snažnog konkurenta koji mu puše na vratu na domaćem, slovenskom tržištu. Naime, Banke SKB i Nova KBM, koje su u vlasništvu mađarske grupacije OTP, završile su pravno spajanje. Objedinjena banka od petka se zove OTP banka sa sjedištem u Ljubljani. Operativno spajanje bit će provedeno do 2. rujna.
Prema aktivi, a sukladno podacima s kraja 2023. godine, udio objedinjene banke je nešto manji od 30 posto, dok je tržišni udjel NLB-a tek mrvicu veći, nešto iznad 31 posto. Prema vlastitim izjavama, spojena banka bit će prva po tržišnom udjelu u kreditima i gotovinskim depozitima u Sloveniji.
Proces spajanja Nove KBM i SKB banke traje od veljače 2023., kad je OTP grupa dovršila kupnju Nove KBM. Prije toga je krajem 2019. ušla na slovensko tržište kupnjom SKB banke. Uključujući pristup bankarskim uslugama u poštanskim uredima u Sloveniji, udružena banka će imati na raspolaganju ukupno više od 900 bankovnih mjesta. Bit će to druga najveća inozemna podružnica OTP grupe.
