Norveška se neće povući iz međunarodne konvencije o zabrani protupješačkih mina kao što je to učinila Finska, rekao je danas norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide. Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je u utorak da se Helsinki priprema napustiti Ottawsku konvenciju iz 1997. — također poznatu kao Sporazum o zabrani protupješačkih mina, što je potez osmišljen da ublaži rusku prijetnju.
“Ova posebna odluka [Finske] nešto je zbog čega žalimo”, rekao je Barth Eide u intervjuu Reutersu. “Ako počnemo slabiti našu predanost konvenciji, to će zaraćenim stranama diljem svijeta olakšati ponovno korištenje ovog oružja, jer smanjuje stigmu”, dodao je.
Nagazne mine su zabranjene jer predstavljaju značajnu prijetnju civilima i mogu uzrokovati trajnu štetu i opasnost dugo godina nakon završetka sukoba što je u Hrvatskoj, nažalost, dobro poznato.
Finski predsjednik, triatlonac i maratonac, prošlog je mjeseca s graničarima na skijama obilazio granicu s Rusijom na sjeveru zemlje, dok je prošli vikend s Trumpom igrao golf u SAD-u, nakon čega je za Sky News rekao da je Trump sve “nestrpljiviji” s Putinom. Stubb je također rekao da će Helsinki potrošiti tri posto BDP-a na obranu u 2029. godine, u usporedbi s 2,4 posto u 2024. godine.
Viikko lähti käyntiin itärajalta. Sain tutustua Nuijamaan rajavartioasemaan sekä pääsin osallistumaan hiihtopartioon. Suomen rajaviranomaiset tekevät hyvää työtä.
Tack för ett intressant besök Nuijamaa gränsbevakningsstation. pic.twitter.com/bRBaqgsdBE
— Alexander Stubb (@alexstubb) March 17, 2025
Norveška je jedina europska susjeda Rusije koja ne želi mine
Konvencija iz Ottawe iz 1997. koju je potpisalo 160 zemalja, našla se pod povećalom, posebno u zemljama u susjedstvu Rusije, koje su oprezne jer se boje proširene agresije Moskve. Odluka Finske da se povuče iz sporazuma ostavila je Norvešku kao jedinu europsku zemlju koja graniči s Rusijom (nacije dijele gotovo 200 kilometara dugu granicu na krajnjem sjeveru) koja ne planira ponovno skladištiti nagazne mine. Poljska i tri baltičke zemlje objavile su 18. ožujka svoju namjeru da napuste međunarodnu konvenciju zbog percipiranih prijetnji zemljama članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom.
“Vjerujemo da je u trenutnom sigurnosnom okruženju najvažnije našim obrambenim snagama pružiti fleksibilnost i slobodu izbora za potencijalnu upotrebu novih sustava oružja i rješenja za jačanje obrane ranjivog istočnog krila saveza”, rekli su ministri obrane iz Poljske, Estonije, Latvije i Litve u izjavi.
Grupe za ljudska prava osuđuju slanje mina u Ukrajinu: ‘Ovo je neoprostivo’
