Peking je prije nekoliko dana bio poprište jedinstvenog sportskog i tehnološkog spektakla. Po prvi put u povijesti, humanoidni roboti, našli su se, na startnoj liniji polumaratona, rame uz rame s tisućama ljudskih trkača.
Ulice kineske prijestolnice odjekivale su neobičnim ritmom metalnih stopala dok se 21 robot iz vodećih kineskih tehnoloških tvrtki upustio u izazov koji do jučer nije pripadao svijetu strojeva.
Početak nove ere
Svaki robot – natjecatelj morao je zadovoljiti rigorozne kriterije; dvonožno kretanje bez kotača, humanoidni oblik, visina između pola i dva metra, te mogućnost samostalnog kretanja ili daljinskog upravljanja. Šarolika robotska postava obuhvaćala je modele različitih dimenzija, od kompaktnih 120-centimetarskih “trkača” do impresivnih strojeva visine odraslog čovjeka, od kojih su neki čak mogli namigivati i osmjehivati se prolaznicima.
Ipak, utrka je brzo razotkrila sve izazove s kojima se suočava današnja robotika. Dok su ljudi uobičajeno brzo i jednostavno svladavali stazu, roboti su pružili drukčiji prizor, neki su se spotaknuli već na startu, drugi su nespretno udarali u ograde, a tek nekolicina uspjela je savladati kompletnu dionicu od 21 kilometra. Cijeli događaj više je nalikovao automobilskoj utrci, komentirali su gledatelji, nego atletskom natjecanju, s desecima inženjera koji su iz pozadine pratili svaki pokret svojih mehaničkih štićenika.
Pobjednički robot, Tiangong Ultra iz Pekinškog inovacijskog centra za humanoidnu robotiku, prešao je ciljnu crtu za 2 sata i 40 minuta.Taj rezultat, koji daleko zaostaje za ljudskim pobjednikom, zasad, predstavlja vrhunac dostignuća među robotskim trkačima.
Iza ovog naizgled zabavnog događaja krije se ozbiljna industrijska strategija. Kina ovim zabavnim spektaklom nije samo demonstrirala tehnološke mogućnost, već i jasno pokazala svoje ambicije da postane globalni lider u humanoidnoj robotici. Kroz državne fondove, subvencije i strateške planove, kineska vlada snažno gura razvoj i masovnu proizvodnju humanoida, s ciljem njihove integracije u svakodnevni život i industriju do kraja 2025. godine.
Možda utrkivanje nije najkorisnija vještina prema kojoj streme kineski robotičari, no svakako je pokazatelj da Kina misli ozbiljno i svakako želi postati svjetski pobjednik. Utrka koja se odvija u pozadini razvoja humanoidnih robota potpuno je u skladu s trenutačnim geostrateškim odnosima, a nije teško odgonetnuti, na ovom, novootvorenom polju, samo su dva natjecatelja: Kina i SAD.
Nadmetanja za dominacijom u humanoidnoj robotici, spada u šire i vjerojatno najvažnije polje, ono za sveopćom tehnološkom dominacijom, jer kako tvrde analitičari, tehnološki prvaci diktirat će smjer u svim ostalim sukobima. Maraton je bio demonstracija kineske predanosti, a možda i trenutačne nadmoći.
Naime, tehno divovi poput Tesle, Boston Dynamicsa, Nvidije ubrzano ulažu u razvoj vlastitih humanoidnih robota, no mnogi analitičari već upozoravaju da Kina značajno prednjači u ovom strateškom sektoru. Dok američke kompanije ulažu u razvoj napredne umjetne inteligencije i sofisticiranih robotskih sustava, kineska prednost leži u brzini i troškovnoj učinkovitosti masovne proizvodnje, kao i u sve većem broju inovacija i patenata.
Očekuje se da će humanoidni roboti, strojevi pokretani umjetnom inteligencijom, dizajnirani da nalikuju ljudima izgledom i pokretima, pronaći široku primjenu u industriji i sektoru usluga, što objašnjava zašto obje strane ovu tehnologiju vide kao ključnu za budućnost gospodarstva.
Interes investitora oko humanoidnih robota eksponencijalno raste, posebno nakon što su ih tehnološki lideri poput Jensena Huanga, prvog čovjeka Nvidije, sve češće isticali. Huang je početkom ožujka proglasio početak ‘doba univerzalne robotike’ predstavljajući novi portfelj tehnologija za razvoj humanoidnih robota. U američkoj proizvodnji, Teslin projekt Optimus predvodi utrku, s Elonom Muskom koji je najavio ambiciozne planove za proizvodnju oko 5000 jedinica ove godine.
No povijest se možda ponavlja. Jednako kao što kineske tvrtke za električna vozila, poput BYD-a, prestižu Teslu po rastu i nude konkurentnije cijene, stručnjaci upozoravaju da bi se slična situacija mogla ponoviti i u humanoidnoj robotici. “Kina ima potencijal ponoviti svoj disruptivni učinak iz industrije električnih vozila i na tržištu humanoidnih robota. No, ovaj put bi ta disrupcija mogla nadilaziti samo jednu industriju i potencijalno transformirati tržište rada u cjelini”, upozorava Reyk Knuhtsen, analitičar u SemiAnalysisu.
Prema izvještaju Morgan Stanleyja, trenutačni troškovi izrade humanoidnih robota variraju između 10.000 i 300.000 dolara po jedinici, ovisno o konfiguraciji i primjeni. Međutim, kineske tvrtke već nude bitno niže cijene od američkih konkurenata zahvaljujući boljoj ekonomiji razmjera i naprednijim proizvodnim kapacitetima.
Primjerice, kineski Unitree lansirao je svoj G1 humanoidni robot za potrošače po početnoj cijeni od 16.000 dolara, dok Morgan Stanley procjenjuje da bi prodajna cijena Teslinog Optimusa Gen2 mogla biti oko 20.000 dolara – i to samo ako Tesla uspije ubrzati razvoj, smanjiti troškove i koristiti povoljnije komponente iz Kine.
Unitree je privukao veliku pozornost javnosti u siječnju kada je 16 njegovih najnaprednijih humanoidnih robota H1 nastupilo s grupom plesača u televizijskom prijenosu proslave kineske lunarne nove godine – demonstracija koja je, slično pekinškom maratonu, služila kao javni pokazatelj tehnološke spremnosti.
Morgan Stanley je u istraživanju iz veljače otkrio da Kina u proteklih pet godina značajno prednjači u broju prijavljenih patenata koji spominju ‘humanoide’, s impresivnih 5688 patenata u odnosu na 1483 iz SAD-a. Veliki igrači poput Xiaomija i proizvođača električnih vozila poput BYD-a, Cheryja i Xpenga također su aktivno uključeni u humanoidnu robotiku.
“Naše istraživanje pokazuje da Kina nastavlja ostvarivati najveći napredak u humanoidnoj robotici, gdje startupi profitiraju od uspostavljenih opskrbnih lanaca, lokalnih prilika za primjenu uz snažnu podršku nacionalne vlade”, navodi se u izvješću.
Peking sve jače podupire razvoj ovog sektora, a vladini odjeli aktivno promiču njegov napredak. Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije još je 2023. godine izdalo smjernice u kojima poziva na ‘masovnu proizvodnju’ humanoidnih robota do 2025. – cilj koji se, sudeći po robotskom maratonu, uspješno približava ostvarenju.
Prijetnja SAD-u
Prema Ming Hsun Leeju, voditelju odjela za istraživanje automobilske i industrijske tehnologije u BofA Global Researchu, Kina vidi humanoidne robote kao ključnu industriju zbog njihove sposobnosti ublažavanja nadolazeće nestašice radne snage. “Mislim da ćemo u kratkom roku, unutar tri do četiri godine, vidjeti humanoidne robote kako se koriste na proizvodnim linijama umjesto radnika. U srednjem roku, postupno će se širiti i na sektor usluga”, predviđa Lee.
Dok Musk najavljuje da će u Tesli 2025. raditi više od tisuću Optimus robota, prema kineskim državnim medijima, proizvođači električnih vozila poput BYD-a i Geelyja već su implementirali Unitreejeve humanoidne robote u tvornicama.
Lee smatra da će povećana primjena humanoidnih robota biti popraćena ‘vrlo brzim’ padom troškova komponenti, naglašavajući pritom da Kina kontrolira oko sedamdeset posto opskrbnog lanca za te komponente. Prema izvješću SemiAnalysisa, Unitree G1, ‘jedini održivi humanoidni robot na tržištu’, u potpunosti je ‘oslobođen’ američkih komponenti.
Izvješće upozorava da je Kina jedina zemlja koja je trenutačno u poziciji ostvariti ekonomske koristi od inteligentnih robotskih sustava, uključujući humanoide, što “predstavlja egzistencijalnu prijetnju za SAD jer je time nadmašen u svim segmentima”.
“Kako bi sustigli konkurenciju, američke tvrtke moraju brzo mobilizirati snažnu proizvodnu i industrijsku bazu, bilo unutar zemlje ili kroz saveznike. Za Teslu i slične tvrtke, pametno bi bilo započeti preusmjeravanje nabave i proizvodnje komponenata izvan Kine”, savjetuje Knuhtsen iz SemiAnalysisa.
Analitičari Bank of America predviđaju da će se primjena humanoidnih robota ubrzano širiti zahvaljujući napretku umjetne inteligencije, s globalnom godišnjom prodajom od jednog milijuna jedinica do 2030. te čak tri milijarde operativnih humanoidnih robota do 2060. godine.
Ako su predviđanja točna, pekinški robotski polumaraton iz travnja 2025. mogao bi ući u povijesne knjige ne samo kao tehnološka atrakcija, već kao simbolički početak ere u kojoj humanoidni roboti postaju sveprisutni dio našeg svakodnevnog života i gospodarstva.
