Ukupno 15 europskih zemalja je podržavalo poziv Europskoj uniji da usvoji novu strategiju za postizanje mira u Ukrajini, izvijestio je Politico. Inicijativa, koju predvodi Austrija, trebala bi biti predstavljena u pismu upućenom visokoj predstavnici EU za vanjske poslove Kaji Kallas.
Pismo, za koje se očekuje da će biti poslano do kraja danas, naglašava potrebu da Europa proširi svoje diplomatske napore angažiranjem sa zemljama BRICS-a – uključujući Brazil, Indiju i Kinu – u nastojanju da se okonča sukob u Ukrajini. Austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger, govoreći ekskluzivno za Politico, naglasila je hitnost formiranja globalne koalicije kako bi se osigurao prekid vatre. “Potreban nam je globalni savez za prekid vatre. Ukrajina je više puta izrazila spremnost. Sada je na Rusiji da zaustavi svoje neselektivne napade. Europa ne smije stajati po strani. Zajedno s partnerskim državama moramo eskalirati pritisak i dovesti Rusiju za pregovarački stol”, izjavila je.
Utjecaj na zemlje BRICS-a
Prema nacrtu pisma u koji je Politico imao uvid, potpisnici tvrde da EU mora obnoviti i intenzivirati svoje djelovanje prema zemljama koje održavaju značajne veze s Moskvom. Dakle, žele posredno pritisnuti Rusiju. “Sada je važnije nego ikad da obnovimo i intenziviramo naš angažman s globalnim partnerima”, navodi se u pismu. Pismo sugerira da bi zemlje koje održavaju bliske odnose s Rusijom mogle biti ključne u vršenju diplomatskog pritiska na Kremlj da okonča sukob.
U pismu se također poziva Kallas da predvodi koordinirane diplomatske napore unutar EU i da to pitanje uvrsti kao prioritetnu točku rasprave na predstojećem sastanku Vijeća za vanjske poslove. Nadalje, naglašava se važnost razmatranja specifičnih zabrinutosti nacija u skupini BRICS kako bi se učinkovito riješila njihova zadrška oko posredovanju u sukobu.
Inicijativa je dobila potporu Belgije, Bugarske, Hrvatske, Danske, Estonije, Finske, Njemačke, Irske, Luksemburga, Nizozemske, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske i Austrije. Ovaj diplomatski pritisak dolazi u trenutku kada se rat u Ukrajini ide prema četvrtoj godini, a nedavni mirovni samit u Turskoj nije dao konkretne rezultate.
Prevelik ‘zalogaj’?
Budući da Rusija nastavlja svoju vojnu ofenzivu, a neke države EU-a zagovaraju nekonvencionalne pristupe okončanju sukoba, Austrija i druge potpisnice tvrde da bi angažman sa zemljama koje se smatraju saveznicima Moskve ili onima koje održavaju neutralne stavove mogao pružiti potrebnu polugu za utjecaj na stajalište Kremlja. No ovakva politika bi mogla naletiti na prepreke, jer su i Kina i Brazil nedavno pokazali svoju bliskost s Moskvom tijekom parade povodom Dana pobjede 9. svibnja, gdje je brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva zagrlio ruskog predsjednika Vladimira Putina. Unatoč takvim gestama, zagovornici ove inicijative tvrde da samo zemlje u koje Rusija vjeruje mogu učinkovito utjecati i potencijalno posredovati u prekidu vatre ili mirovnom sporazumu.
Rezime rusko-ukrajinskih pregovora: ‘Ako se ne povučete iz 4 regije, uskoro ćete morati iz 5!’
