Prema rezultatima prikupljenim s 99,72 posto obrađenih biračkih mjesta u Republici Srpskoj, Siniša Karan je dobio glasove nešto više od 217.000 birača, odnosno 50,3 posto, a Branko Blanuša je osvojio nešto manje od 209.000 glasača ili 48,3 posto. Treći najuspješniji kandidat od njih šest imao je samo 0,43 posto glasova.
“Imali smo probleme s izlaznošću, opozicija je izvukla sve svoje ljude, a dio naših ljudi nije htio iz bunta prema intervencionistima. Problem je to što smo morali objašnjavati tuđe poteze, a ne svoje. Ovi rezultati su stabilizacija RS-a, ovo je od velikog značaja. Čestitam Siniši Karanu”, poručio je Milorad Dodik, sada neformalni lider bh. Srba.
No, tko je čovjek kojem je Dodik dao vjetar u leđa sudjelujući u kampanji, na izborima čija je izlaznost jedna od najnižih u mladoj bosanskohercegovačkoj demokraciji? Rođen u Hrvatskoj, studirao u Sarajevu, pobijedio kandidata stranke Radovana Karadžića.
Tko je Siniša Karan?
Siniša Karan, dugogodišnji stručnjak za sigurnost i pravnik, novi je predsjednik Republike Srpske, a preliminarni rezultati pokazuju da je osvojio oko 50,89 posto glasova. Njegov dolazak na čelo entiteta najavljuje nastavak politike kontinuiteta, stabilnosti i profesionalnog vođenja institucija.
Rođen 1962. godine u Grabovcu kod Belog Manastira, Karan je obrazovanje započeo u Kupresu, a diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Kasnije je magistrirao na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci, gdje je 2009. stekao doktorat iz pravnih znanosti. Njegov akademski rad posebno se ističe u području ustavnog prava, a Karan je autor nekoliko udžbenika i više od trideset znanstvenih i stručnih radova.
Profesionalnu karijeru gradio je u policiji i sigurnosnim strukturama, od zapovjednika policijske stanice u Kupresu, preko visokih pozicija u Sarajevu, do savjetnika i generalnog sekretara predsjednika Republike Srpske.
Svoje iskustvo u sigurnosnim pitanjima dodatno je unaprijedio kroz rad u MUP-u RS i SIPA-i, a od 2022. do 2025. bio je ministar unutarnjih poslova, a potom i ministar za znanstveno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informatičko društvo.
Karan je i redovni profesor na Paneuropskom sveučilištu Apeiron i Nezavisnom sveučilištu u Banjoj Luci, gdje predaje teoriju države i prava te ustavno pravo, potvrđujući tako reputaciju intelektualca i praktičara, onoga što do sada nismo viđali u RS-u s obzirom na Dodika koji se trudio nastupati u maniru populističkog političara kojem nije strano zapjevati pod šatorom i popiti rakiju s penzionerima.
Karanov politički angažman u SNSD-u, stranci Milorada Dodika, bio je dugogodišnji i značajan za tu stranku. Karan je vodio Komisiju za provedbu referenduma o Danu Republike Srpske, a mnogi ga prepoznaju kao stručnjaka koji dobro poznaje unutarnje strukture i operativne mehanizme entitetske vlasti. 44
Njegov izbor za predsjednika RS-a percipira se kao logičan nastavak politike stabilnosti i sigurnosnog kontinuiteta koju je i Dodik načelno zagovarao, pun je iskustva, ali među biračima i prepoznat kao donekle sterilan i policijski, ali i stabilan tip.
Dugogodišnja prisutnost
Unatoč političkim turbulencijama u BiH, Karan za ovaj uspon, osim zbog akademske kompetencije i iskustva u sigurnosnim pitanjima, može zahvaliti i zbog dugogodišnje prisutnosti unutar stranačkih i republičkih struktura. Njegova sposobnost da balansira između institucija i političkih interesa čini ga, na prvi pogled, liderom koji može osigurati da Republika Srpska nastavi putem kojim ju je i Dodik vodio.
Privatno, Karan je oženjen i ima jedno dijete. Njegov javni profil odražava smirenost i samozatajnost, dok njegova snaga leži u pozadinskom djelovanju, strateškom pristupu i znanju stečenom godinama rada u sigurnosnim strukturama, akademskoj zajednici i institucijama RS-a.
S obzirom na to da su u BiH Opći izbori za nešto manje od godinu dana, gdje će se, među ostalim, birati i predsjednik Republike Srpske, pred Karanom je relativno kratak put da se dogodine pokaže biračima kao pravi kapetan republičko-srpskog broda.
Hoće li famozna međunarodna zajednica biti zadovoljna s kozmetičkim micanjem Dodika, ostaje da se vidi, a i na Karanu je da, sada kada ima funkciju koja nosi moć, odgovornost i upravljanje, sam pokaže je li moguć izlazak iz sjene Milorada Dodika. Makar djelomični.
