Proizvodnja niža za 9,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine – podatak je to koji je vješto zapakiran u financijsko izvješće INA grupe, u kojoj su tako pokušali umanjiti katastrofalan pad proizvodnje dvaju ključnih energenata – nafte i plina. Oni upoznati s tematikom reći će da INA trenutno trpi posljedice dugogodišnjih neulaganja. Međutim, u službenom izvješću pretrpanom mnoštvom široj javnosti nerazumljivih formulacija objašnjavaju da je domaća proizvodnja smanjena kao rezultat prirodnog pada uvjeta u ležištu.
Pad pripisuju i zastoju te nižem doprinosu projekata, zajedno s nižim prinosom podmorja uzrokovanog nižom proizvodnjom na plinskoj platformi Ika B., bez doprinosa Marice D., Vesne i Irine. U izvješću spominju i smanjenje proizvodnje platforme Izabela zbog problema s pijeskom, ali i nižu proizvodnju u Egiptu, što zbog prirodnog pada, što zbog odgođenog početka proizvodnje na novim bušotinama na koncesiji North Bahariya, kao odgođenog početka kampanje bušenja na koncesiji West Abu Gharadig.
Loš INA-in rezultat spašavaju ulaganja drugih, pa tako u izvješću spominju usluge naftnih servisa EBITD-a koje su rezultatu segmenta pridonijele s 11,5 milijuna eura, što je za 7,7 milijuna eura bolje u odnosu na isti period prošle godine kao rezultat većeg angažmana za treće strane kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Iza ovih birokratski sročenih podataka krije se vrlo jednostavna pozadina, da CROSCO i STSI preživljavaju zahvaljujući ulaganjima i pronalascima plina drugih, kao što su primjerice kanadski Vermillion ili američka Aspecta.
Dvije zone
Stručnjaci iz energetskog sektora smatraju da je sramota što je uz INA-u američki Aspect nedavno potpisao nove ugovore s državom o pronalasku nafte i plina u kontinentalnom dijelu Hrvatske pa trenutačno pod dozvolama i koncesijama imaju veći dio Hrvatske nego što ga ima INA. O problemima s padom proizvodnje plina i nafte u INA-i malo se toga može pronaći u domaćem medijskom prostoru, umjesto toga, mogu se vidjeti hvalospjevi o poslovanju kompanije unutar koje su odlučili nastaviti izvoziti manji dio proizvedene domaće nafte u Mađarsku i Slovačku, što nije puka slučajnost jer se u tim zemljama nalaze MOL-ove rafinerije.
O strelovitom rastu izvoza u Slovačku, pa čak i u Kanadu, nedavno je izvještavalo nekoliko hrvatskih medija pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, koji je taj trend pripisao nafti i brodovima, međutim, hrvatski statističari to su analizirali isključivo kao rast izvoza. Pad izvoza u Mađarsku i rast izvoza u Slovačku zapravo je tek preusmjeravanje toka iz jedne MOL-ove rafinerije u drugu. U tom se procesu riječka rafinerija jednostavno zaobilazi, a njezina obnova ionako još nije gotova iako se najavljuje već nekoliko godina. Kao da problemi s padom proizvodnje sami po sebi nisu dovoljni, spekulira se da su nedavno unutar INA grupe donijeli još jednu poražavajuću odluku, o odustajanju od ulaganja u geotermalne projekte, što su na sva zvona najavljivali još krajem prošle godine, kada je predsjednica Uprave INA-e Zsuzsanna Ortutay govorila o snažnijem iskoraku u područje geotermalne energije. Ortutay je tvrdila i da su na međunarodnom natječaju osvojili dvije istražne zone u Hrvatskoj te su počeli istraživati geotermalni potencijal za proizvodnju električne energije i grijanje.
Na INA-inoj benzinskoj pojavio se proizvod koji će zaprepastiti Hrvate: Pogledajte datum na njemu
I na internetskim stranicama INA-e spominje se geotermalna energija koje se naziva novom, ključnom djelatnošću istraživanja proizvodnje nafte i plina te se govori o stvaranju osnova za tranziciju INA-e u održivu energetsku kompaniju. Na stranicama kompanije također se tvrdi da INA ima sve preduvjete za uspješan rast i razvoj geotermalnih projekata, uz napomenu da uz geotermalne projekte INA IPNP razvija i potiče druge vrste projekata u spektru niskougljičnih i održivih rješenja kao temeljnih odrednica njihove poslovne strategije.
Formalne procedure
INA ima dozvole za istraživanje geotermalnih voda na Leščanu, istražnom području koje se većim dijelom nalazi na području Đurđevca, te u Međimurju 5, gdje im je za istraživanje geotermalnih voda dozvola dodijeljena u posljednjem kvartalu 2023. na razdoblje od pet godina.
“Na oba prostora INA izvodi aktivnosti i istraživanja kako bi potvrdila pretpostavljeni potencijal geotermalnih resursa za buduću proizvodnju električne energije”, navodi se na službenim INA-inim stranicama.
Da INA snažno ulaže u istraživanja geotermalnih potencijala, potvrdio je nedavno i operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u INA-i Josip Bubnić. Stoga nije jasno zašto je INA odustala ulaganja u geotermalne projekte.
Jasno je zato upućenima u tematiku da se MOL opet igra s vlastima u Hrvatskoj, jer je ovo već treći put da naša naftna kompanija svoje praktički iskorištene bušotine počinje istraživati i koristiti za geotermalnu energiju, od čega odustane u trenucima kada treba povećati ulaganja, kao što je bio slučaj i s biorafinerijom u Sisku. Spekulira se da će se i sada zadovoljiti formalne procedure i zahtjevi hrvatske države o većim ulaganjima, a onda će rupe ostaviti u zemlji, što je po konstataciji naših dobro upućenih sugovornika topla voda koju nam Mađari iznova otkrivaju, a onda i prodaju.
