Iako se u javnosti, kada je riječ o izmjenama Zakona o MIO/PIO u FBiH, najviše govorilo o povećanju mirovina, te izmjene donose i mnoge druge novine, a jedna od najbitnijih odnosi se na buduće umirovljenike koji će za minimalnih 15 godina staža imati daleko manja primanja nego sadašnji korisnici Fonda MIO/PIO FBiH.
Parlament FBiH uskoro će razmatrati izmjene Zakona o MIO/PIO, koje je usvojila Vlada Federacije BiH. Te izmjene podrazumijevaju drugu formulu za usklađivanje mirovina u Federaciji BiH, čija primjena će dovesti do toga da već siječanjska mirovina bude viša za 11,6 posto, a umirovljenici će dobiti još jedno usklađivanje u srpnju, kada bi mirovina trebala biti povećana za dodatnih 5,6 posto.
Postotak
Međutim, osim povećanja mirovina za malo više od 17 posto, značajna izmjena je i ona koja propisuje visinu mirovine za buduće umirovljenike. To je definirano članom 81. izmjena Zakona o MIO/PIO, koji je u potpunosti izmijenjen, pišu Nezavisne.
Prema sadašnjem Zakonu o MIO/PIO, osoba koja, primjera radi, ima 15, 17 ili 19 godina radnog staža i 65 godina života ostvaruje pravo na najnižu mirovinu koja sada u Federaciji BiH iznosi 599 KM. Ako izmjene Zakona o MIO/PIO prođu, najniža starosna mirovina ovisit će od dužine mirovinskog staža. Određivat će se u postorku od prosječne mirovine isplaćene za prosinac prethodne godine.
Za manje od 20 godina mirovinskog staža i 65 godina života, mirovina ne može biti niža od 60 posto od prosječne mirovine. S obzirom na to da prosječna mirovina sada iznosi malo više od 650 KM, 60 posto tog iznosa je 390 KM.
U suštini, umirovljenik koji je u prosincu prošle godine otišao u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života imat će najmanju mirovinu od 599 KM, a umirovljenik koji u siječnju ode s 15 godina staža i 65 godina života imat će mirovinu od 390 KM.
Dalje, u izmjenama člana 81. stoji da za 25 godina mirovinskog staža i više, a manje od 30 godina, mirovina ne može biti niža od 70 posto od prosječne mirovine, a za 30 godina mirovinskog staža i više, a manje od 35 godina, mirovina ne može biti niža od 75 posto.
Umirovljenici nezadovoljni?
Za 35 godina mirovinskog staža i više, a manje od 40 godina, mirovina ne može biti niža od 85 posto, a za 40 godina mirovinskog staža i više, ne može biti niža od 95 posto.
“U cijelosti je izmijenjen član 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Na pismeni zahtjev predstavnika umirovljenika u FBiH trenutno važeća odredba člana 81. je značajno izmijenjena. Zadržan je zaštitni mehanizam najniže mirovine uz značajne korekcije u vidu osiguranja više nivoa najnižeg iznosa mirovine”, piše u pojašnjenju izmjena Zakona o MIO/PIO.
Iako u pojašnjenju Zakona piše da su te izmjene tražili umirovljenici, Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera, uvjeren je da član 81. zakona neće biti usvojen, navodeći da je razlog tome prava sudionika u ratu.
“Ne možete kazniti nekoga tko je sudjelovao u ratu. Poslije rata pet-deset godina nitko nije mogao dobiti posao. Pa kako ćeš ga kazniti? Izvjesno je da budu usvojeni članovi 79. i 147. zakona, koji se odnose na usklađivanje mirovina i na isplatu posmrtnina. Član 81. mora ići u redovnu proceduru. To neće proći, nema od toga ništa”, rekao je nedavno Trakić.
Protiv ovih izmjena su i u Savezu samostalnih sindikata BiH, gdje kažu da Sindikat uopće nije sudjelovao u izradi izmjena zakona u vezi s članom 81.
“Ja ću biti na sjednici Parlamenta FBiH i reagirat ću jer je trebalo da uzmemo sudjelovanje i trebalo je da budemo na Ekonomsko-socijalnom savjetu. Izmjene člana 81. su neprihvatljive za nas, nije u redu da mirovine ubuduće budu manje”, rekao je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Nikšić optimističan
Osim usklađivanja mirovina i izmjene člana 81. Zakona o MIO/PIO, novine se odnose i na to tko može naplatiti posmrtninu nakon sahrane umirovljenika. Prema sadašnjem članu Zakona o MIO/PIO, pravo na posmrtninu imaju najuži članovi obitelji, suprug, supruga i djeca. S izmjenama Zakona o MIO/PIO posmrtninu će moći naplatiti i osobe koje nisu članovi obitelji, ali su platile troškove ukopa.
Također, umirovljenici koji primaju mirovinu putem Federalnog zavoda MIO, a žive na području Republike Srpske, dosad nisu mogli ostvariti pravo na posmrtninu, što je također promijenjeno.
Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, rekao je da su socijalna davanja i mirovine prioritet Vlade Federacije BiH.
“Planirano je povećanje mirovina od 17 posto, počevši od siječnja, nakon usvajanja zakona koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri. Minimalna mirovina bi tim povećanjem porasla sa 600 na 700 KM. To u praksi znači da će umirovljenici s minimalnim primanjima u jednoj godini dobiti iznos koji odgovara vrijednosti 14 sadašnjih mirovina za 12 mjeseci. Riječ je o jednom od financijski najzahtjevnijih zakona na nivou FBiH. Za taj zakon u proračunu za 2026. godinu planirali smo 4,3 milijarde KM”, rekao je Nikšić.
