Novo bogatstvo slilo se u blagajnu maksimirskog kluba nakon plasmana i lijepih rezultata u ovosezonskoj Ligi prvaka. Prije utakmice s Milanom, prema izračunu specijalizirane statističke platforme Football Meets Data, Dinamo je po zaradi bio na 29. mjestu od 36 klubova u elitnoj skupini, ali i ta pozicija donijela mu je ogroman novac. Uoči dolaska Rossonera hrvatski prvak je već uprihodio 36,71 milijuna eura!
Do te brojke FMD je došao na sljedeći način. Od samog plasmana u Ligu prvaka Dinamo je dobio 18,62 milijuna eura, od osvojenih bodova 5,6, minimalno 2,63 milijuna za ostvareno mjesto u skupini, 5,19 milijuna eura za desetogodišnji koeficijent te 4,68 milijuna eura za petogodišnji i iznos iz marketinškog poola. Naravno, te su brojke neslužbene, ali službene neće puno odudarati. Tih skoro 37 milijuna eura iznos je veći od bilo kojeg dosad službeno potvrđenog godišnjeg proračuna Hajduka, a predstavlja oko 60 posto Dinamovog budžeta.
Najmanje je uoči posljednjeg 8. kola zaradio Slovan Bratislava, 21,576 milijuna eura, dok je na vrhu Liverpool s 98,703. Dinamov gost u srijedu u Maksimiru, Milan, u gornjem je dijelu ljestvice, ali nije pri vrhu. Zarada Rossonera prije dolaska u Zagreb iznosila je 60,738 milijuna eura. Dok je Dinamo upitan, jer je bio na rubu ispadanja iz Europe, Milan je siguran da će mu zarada sigurno rasti jer nastavlja svoj europski put.
Posljednji put Dinamo je u skupini Lige prvaka bio u sezoni 2022./23. i svoj posao u tom natjecanju završio sa šest odigranih utakmica u skupini. Prema službenom UEFA-inom izvještaju za tu sezonu, zagrebački klub zaradio je 28,027 milijuna eura, što je oko 30 posto manje nego ove sezone. Tada je za plasman u skupinu dobio 15,64, za učinak 3,962, za koeficijent 6,822 plus 1,345 milijuna eura iz marketinškog dijela kolača. Ogromna je to razlika od drugih UEFA-inih natjecanja. Samo za rezultatske uspjehe prošle sezone Dinamo je s osminom finala Konferencijske lige jedva uspio prebaciti iznos od sedam milijuna eura.
Dinamu je ovosezonsko igranje skupine Lige prvaka deveto u povijesti, a priču je počeo krajem 90-ih godina prošlog stoljeća pod imenom Croatia. UEFA je tadašnje nagrade isplaćivala u švicarskim francima, a Zagrepčani su za dvije sezone provedene u eliti (1998./99. i 1999./00.) zaradili ukupno 11.289.750 “švicaraca” prema službenim podacima UEFA-e. Danas bi taj iznos CHF u eurima bio oko 10,9 milijuna. S berbom su dinamovci opet počeli 2010. kad ulov nije bio tako velik, iznosio je oko 8,2 milijuna eura, no UEFA je stalno povećavala nagrade i Dinamov je rekord do ove sezone bio onaj iz posljednje u LP pod Antom Čačićem kad je krovna europska nogometna organizacija objavila da je Dinamu pripalo 28,027 milijuna eura za sudjelovanje u njenom najjačem natjecanju. Zbrojimo li svih devet Dinamovih sezona u LP, dolazimo do brojke od 157 milijuna eura koje su Modri uprihodili igranjem s najjačim klubovima Starog kontinenta.
