Osim što se s vremena na vrijeme porječka s premijerom Andrejem Plenkovićem zbog imenovanja veleposlanika i povremeno primi kakvog stranog dužnosnika, ili pak skokne na rakiju k Miloradu Dodiku, ne može se reći da je predsjednik Zoran Milanović ni u svojem prvom ni u aktualnom drugom mandatu napravio značajne iskorake u vanjskoj politici koja spada u njegove ovlasti. Primjerice, bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović redovito se sastajala s vodećim svjetskim dužnosnicima, često je putovala po svijetu i na Pantovčaku primala utjecajne goste, zagovarajući Inicijativu triju mora.
Ništa od toga od Milanovića se ne može čuti, štoviše, njegove su izjave često toliko kontroverzne da su ga Plenkovićevi stranački kolege prozvali igračem Kremlja, primjećujući da u jeku rata u Ukrajini zagovara prorusku politiku. Uz to često kritizira Europsku uniju i NATO pod krinkom borbe za prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Možda Milanović nije čest gost u europskim zemljama, ali svako malo odradi kakav posjet Albaniji ili pak u svojem uredu primi visoke dužnosnike te zemlje. Još je u kolovozu 2020. kao novoizabrani predsjednik otišao u privatni posjet albanskom premijeru Ediju Rami.
To je izazvalo veliku pozornost javnosti jer je Milanović s Ramom surađivao preko svoje konzultantske tvrtke EuroAlba Advisory, koju je osnovao nakon što se nakratko povukao iz politike jer je u srazu s Plenkovićem izgubio na parlamentarnim izborima i ostao bez premijerske funkcije. Nakon što je izabran za predsjednika, Milanović je prijavljen Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa zbog korištenja državnih resursa, to jest broda HRM-a i helikoptera, jer se vjerovalo da je privatno druženje podveo pod službeni posjet.
Žustra zalaganja
Svoje prijateljstvo s Albanijom Milanović je potvrdio i u rujnu 2022., kada je u Uredu predsjednika primio albanske branitelje, podsjetivši da je 3000 državljana te zemlje 1991. branilo Hrvatsku. U proljeće 2023. hrvatski je predsjednik u društvu albanskog kolege Bajrama Begaja posjetio Zadar i Arbanase. U listopadu 2023. na Pantovčaku ga je posjetio Rama, tada kao albanski premijer. Dva je dana u državnom posjetu Albaniji Milanović boravio i u listopadu 2023., kada ga je u tu zemlju pozvao predsjednik Bajram Begaj.
I taj posjet Albaniji Milanović je iskoristio za susret s premijerom Ramom. U njegovu društvu obratio se zastupnicima iz albanskog parlamenta, dajući snažnu potporu Hrvatske albanskom ulasku u EU. Početkom prošle godine Milanović se sastao s albanskim ministrom obrane Nikom Peleshijem tijekom njegova službenog posjeta Hrvatskoj, kada su potvrdili prijateljske odnose dviju država i razgovarali o obrambenoj suradnji unutar NATO-a. “Albanija može računati na podršku Hrvatske u nastavku pregovora s EU-om”, ponovio je Milanović i ovih dana, na sastanku s albanskom ministricom za Europu i vanjske poslove Elisom Spiropali.
Tijekom tog nedavnog susreta naglasio je da Albanija treba što prije ući u Europsku uniju, štoviše, da je već trebala biti primljena u članstvo. To je njegov stari, poznati stav, zbog kojeg i dio članova vladajuće stranke počinje propitivati njegovo zalaganje za ulazak Albanije u EU. Milanović se za albanski ulazak u Uniju zalaže mnogo snažnije nego, primjerice, za ulazak BiH i Srbije, pa mnogi postavljaju pitanje je li to možda povezano s njegovom tvrtkom EuroAlba Advistroy, koja trenutno nije aktivna, ali se svojedobno spekuliralo da radi na pripremama Albanije za ulazak u Europsku uniju.
Sumnjiv natječaj
Je li moguće da Milanović u tajnosti i sada odrađuje lobističke poslove i izlazi izvan okvira svojih ovlasti, teško je reći. No nema nikakve dvojbe da je njegova tvrtka, koja je kao društvo s ograničenom odgovornošću osnovana 2016., savjetovala albanskog premijera Ramu o pitanjima integracije u Europsku uniju tijekom 2017. godine, o čemu je svojedobno pisao i dio albanskih medija koji su ujedno propitivali i diskutabilne poslove svojeg premijera. U kontekstu nekih spornih transakcija albanski mediji tada su spominjali i Milanovića.
U to se doba govorilo i sumnjivom natječaju od 15 milijuna eura za internetski nadzor fiskalnih računa koje je dobila tvrtka poduzetnika Hrvoja Čabrajića. Njegova supruga Martina Ciglević i danas je zaposlena kao pomoćnica savjetnika predsjednika za ekonomiju, inače je bila pomoćnica osuđene ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec. U medijima se Ciglević posljednji put spominjala prije nekoliko godina zbog toga što nije prijavila profitabilnu albansku tvrtku svojeg supruga, u kojoj mu je partner Milanovićev kum Dinko Novoselec. Riječ je o tvrtki Primus, čiji je vlasnik zagrebački Primus Adriatic, u kojoj su suvlasnici Čabrajić i Novoselec, poduzetnik i sin sutkinje Hajrije Novoselec.
Tu je omašku u svojoj imovinskoj kartici Ciglević ispravila pa trenutno u njoj kao suprugovi poslodavci stoje tri tvrtke – Primus savjetovanje, Primus Adriatic i Primus Albania. U prvim dvjema Čabrajić mjesečno zaradi nešto više od tisuću eura, a u Primus Albaniji prima plaću od 4000 eura. Uz to, od kapitala godišnje uprihodi više od 600.000 eura. U Primus Adriaticu ima udio od 60 posto, u Primus savjetovanju stopostotni udio, a u tvrtki Awicena Software iz Splita ima 80 posto udjela. Vlasnik tvrtke Primus Albania jest Primus Adriatic iz Hrvatske, s kojim je Čabrajić također povezan, a sjedište je te albanske tvrtke u Tirani.
Ozbiljan novac
Nije čudno stoga što je ovaj biznis zainteresirao i albanske novinare koji su odnose između Rame i Milanovića propitivali još 2017., kada Rama nije htio detaljno objasniti svoj odnos s tadašnjim savjetnikom Milanovićem. Premda su i novinari iz Hrvatske izravno albanskog premijera pitali koristi li konzultantske usluge Milanovićeva ureda, Rama je diplomatski odgovarao kako je Milanović njegov prijatelj i da su njegovi savjeti uvijek dobrodošli. Iz toga se moglo zaključiti da Milanović albanskom premijeru savjete dijeli besplatno, prijateljski, u što je teško povjerovati, tim više što je Milanović politiku napustio govoreći kako je vrijeme da zaradi “neki ozbiljan novac”.
Je li ga zaradio, i kako, još je jedna u nizu nepoznanica, jer Milanović ni nakon što je postao predsjednik, nikada nije otkrio tko su bili klijenti njegove konzultantske tvrtke, a ponajmanje tko su njegovi inozemni partneri. Podaci Porezne uprave otkrivaju da je EuroAlba Advistory u 2017. imala godišnji inozemni prihod od 70.000 kuna. Ako je radio za Ramu, taj je iznos, tvrde upućeni, trivijalan, posebice ako su ti poslovi uključivali lobiranje za albanski ulazak u EU, pa je još od tada u zraku ostalo visjeti pitanje: ako Milanović uistinu svojem prijatelju savjete nije dijelio besplatno, kako je nagrađen za odrađeni posao?
Inozemni Milanovićevi prihodi iduće su, 2018. godine, porasli na 210.000 kuna, ali ni to ne pokriva savjete tog tipa. Zbog toga su mediji u Albaniji u priču uveli poduzetnika Čabrajića, koji je u Milanovićevu premijerskom mandatu dobivao mnogo poslova s državom, a bio je prisan i s predsjednikovim pokojnim bratom Krešimirom. U albanskim medijima spominjana je prije nekoliko godina tvrtka Primus Adriatic, koja je imala sto posto udjela u njihovoj tvrtki Jehona Software koja je bila u konzorciju s tvrtkom Neos iz Hrvatske i tvrtkom Datech iz Albanije.
Lobistički biznis
Upravo su oni pobijedili na natječaju “teškom” 15 milijuna eura koji je raspisala državna agencija za online nadzor fiskalnih računa. Tvrtkom Jehon Software, prethodnicom Primus Albanije, upravljao je Klodian Zyberi, potpisnik ugovora o prodaji svih dionica Primus Adriaticu, pisali su mediji u Albaniji, dodajući da je na natječaju sudjelovala i tvrtka B360 Armanda Frange, pekara Edija Rame, s tim da oni nisu licitirali na natječaju vrijednom 15 milijuna eura pa su iz njega i eliminirani.
Njihovo sudjelovanje u natječaju stoga se tumačilo kao fiktivno, a ubrzo je došlo do Zyberijeva prijenosa dionica na Čabrajićevu tvrtku Primus Adriatic. Čabrajić je suvlasnik i Pismohrana servisa, tvrtke koja je spominjana u aferama vezanima uz Poreznu upravu i Milanovićeva pokojnog brata Krešimira. Bilo kako bilo, Milanović je i kao premijer i kao poduzetnik, a i sada kao predsjednik intenzivno održavao svoje odnose s kolegama iz Albanije.
Je li uistinu posrijedi samo prijateljstvo ili lobistički biznis, vrlo vjerojatno nikada nećemo ni doznati, baš kao što nikada nismo doznali s kim je Milanović surađivao kao poduzetnik jer predstavnici medija u Milanovićevu slučaju nikada nisu inzistirali na toj razini transparentnosti kakva bi se očekivala od bilo koga drugog na njegovoj poziciji.
