Mjesečni Crobarometar, koji objavljuje Dnevnik Nove TV, u prosinačkom izdanju bilježi zbivanja s kraja studenoga i početka prosinca. Istraživanje je provedeno u razdoblju u kojem inače prevladavaju blagdanske teme, no javni prostor obilježili su i antifašistički prosvjedi, ponovno otvaranje pitanja femicida te izglasavanje državnog proračuna za sljedeću godinu.
Kad je riječ o zadovoljstvu stanjem u državi, građani najviše ističu osjećaj sigurnosti. Opća fizička sigurnost nalazi se na vrhu ljestvice, a iza nje dolaze obrazovni sustav te mogućnost pronalaska posla, što je do prije nekoliko godina bilo teško zamislivo. Umjereno pozitivne ocjene dobivaju i zdravstvo, stanje ljudskih prava te sloboda medija.
Istraživanje je, međutim, jasno pokazalo i što građane najviše muči. Kao najveći problem izdvojena je korupcija, što ne čudi s obzirom na to da je anketa provedena u vrijeme kada je Vlada zbog afere smijenila glavnog državnog inspektora.
Ekonomske poteškoće
Odmah iza mita i korupcije nalaze se ekonomske poteškoće. Riječ je o dugotrajnom problemu koji uoči blagdana, kada su troškovi veći, dodatno dolazi do izražaja. Građani najčešće spominju rast cijena, niske plaće, siromaštvo te nedostatne mirovine.
Uzimajući u obzir takve okolnosti, ne iznenađuje podatak da 69 posto ispitanih smatra kako Hrvatska ide u pogrešnom smjeru. Suprotno mišljenje ima 22 posto građana, dok se njih 9 posto nije željelo izjasniti.
Na političkoj sceni, HDZ u prosincu zadržava vodeću poziciju. Da se izbori održavaju danas, toj bi stranci povjerenje dalo 27,8 posto ispitanika. SDP je i dalje drugi s podrškom od 20,6 posto, pri čemu HDZ bilježi blagi rast, a SDP ostaje na sličnoj razini kao mjesec ranije.
Treće mjesto zauzima platforma Možemo s 11,1 posto potpore, što je nešto manje nego u prethodnom mjerenju. MOST je četvrti s 6,7 posto, uz lagani porast nakon dolaska novog predsjednika. Domovinski pokret godinu završava s 4 posto, dok nezavisna platforma Marije Selak Raspudić ima 2,5 posto potpore. Sve ostale stranke ostaju ispod 2 posto, a u posljednja tri mjeseca primjetan je pad broja neodlučnih birača, ponajviše na desnom političkom spektru.
Kada se gleda osobni dojam o političarima, na vrhu se nalazi predsjednik Republike Zoran Milanović, koji kod 60 posto ispitanika izaziva pozitivan stav. Slijedi ministar obrane Ivan Anušić s 41 posto, dok treće mjesto dijele premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s po 35 posto pozitivnog dojma.
Četvrto mjesto dijeli veći broj političara. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković, sadašnji i bivši čelnici MOST-a Nikola Grmoja i Božo Petrov te saborska zastupnica Možemo Ivana Kekin kod 33 posto ispitanih ostavljaju dobar dojam.
S negativne strane, u prosincu najlošije je ocijenjen predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, koji kod 61 posto građana izaziva negativan stav. Slijedi Andrej Plenković s 56 posto, dok se na trećem mjestu ponovno pojavljuje skupina političara s jednakim rezultatom.
U toj skupini nalaze se predsjednik Sabora Gordan Jandroković, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji kod 54 posto ispitanika izazivaju negativan dojam.
Najbolje prošao Milanović
Istraživanje pokazuje i da u Saboru sjede političari za koje dio građana gotovo nikada nije čuo, što upućuje na slabiju prepoznatljivost pojedinih zastupnika. Među državnim institucijama, građani najpovoljnije ocjenjuju rad predsjednika Republike. Gotovo svaki drugi ispitanik odobrava njegov rad, dok ga 43 posto ne podržava, a 8 posto nema stav. Rad Vlade prolazi znatno lošije. Kabinet Andreja Plenkovića ima podršku manje od 30 posto građana, dok se 65 posto ispitanih izjašnjava da njegov rad ne odobrava.
Na samom kraju, tri četvrtine ispitanika smatra da Vlada neće uspjeti riješiti ključne probleme u društvu. Taj je omjer gotovo identičan onome iz prosinca prošle godine, što upućuje na izostanak većih pomaka u proteklih dvanaest mjeseci.
Napominjemo da istraživanje Crobarometar za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos na redovitoj mjesečnoj bazi. Istraživanje je provedeno između 1. i 19. prosinca CAPI metodom na reprezentativnom uzorku od 994 punoljetna građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška iznosi +/-3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/-3,6 posto.
