U prvih šest mjeseci ove godine pokrenuta su 194 predmeta u vezi s korupcijom, od čega se 87 odnosi na nepravilnosti u državnoj upravi, prema podacima polugodišnjeg izvještaja Centra za pružanje besplatne pravne pomoći u borbi protiv korupcije Transparency International u BiH za 2024. godinu.
Broj predmeta vezanih za državnu upravu je u porastu za 26 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (69), što potvrđuje nalaze ostalih istraživanja koje je proveo TI BiH, a koja ukazuju na to da se građani najčešće susreću s korupcijom upravo u javnoj upravi.
Nepravilnosti u javnoj upravi
“Građani se Centru javljaju ukazujući na nepravilnosti u javnoj upravi na svim razinama u BiH, a najčešće prijavljuju neregularnosti prilikom zapošljavanja i imenovanja u javnim organima, favoriziranje i nezakonitosti prilikom raspodjele javnih sredstava, izvođenje radova na izgradnji i održavanju lokalne infrastrukture, pristup zdravstvenim uslugama, te diskriminaciju i kršenje prava iz radnih odnosa i slično”, navode iz Transparency Internationala.
Ukupno gledano, građani su u prvom dijelu ove godine uputili 1227 poziva na besplatnu liniju za prijavu korupcije 0800 55555 Centra, što je dvostruko više poziva nego u prvoj polovici 2023. godine.
Pored uprave, obrazovanje (18), privatni sektor (17) i pravosuđe (17) su oblasti u kojima je zabilježen najveći broj predmeta, dok je u oblasti zdravstva došlo do pogoršanja, budući da je ove godine pokrenuto 14 predmeta u odnosu na 8 predmeta prošle godine
Najveći broj predmeta, čak 100, pokrenut je na osnovu prijava osoba koje su svjedoci korupcije, a taj broj je veći nego prošle godine kada se 71 predmet odnosio na prijave svjedoka. Slično, broj predmeta po prijavama žrtava korupcije je u porastu s 70 slučajeva ove godine u odnosu na 56 u istom periodu prošle godine.
Ono što svakako zabrinjava je pad broja predmeta po prijavama takozvanih “zviždača“, odnosno osoba koje prijavljuju korupciju iz svog radnog okruženja. Ove godine pokrenuto je tek 7 takvih slučajeva u odnosu na 29 u prvoj polovini 2023. godine. Jedan od razloga za ovaj pad svakako može biti nedovoljna zaštita koja je rezultat nepostojanja relevantnih zakona, kao što je slučaj u Federaciji BiH, ili stvaranje atmosfere javne osude, zastrašivanja, pa čak i otvorenih prijetnji upućenih osobama koje prijavljuju korupciju od strane najviših političkih dužnosnika.
U istom razdoblju pokrenuto je 9 upravnih sporova protiv javnih organa zbog nedostavljanja informacija od javnog značaja, a nadležni sudovi su donijeli 9 presuda, od kojih je 8 u korist Transparency International BiH.
Suzbijanje sukoba interesa
Osim u oblasti slobode pristupa informacijama, TI BiH Centar je djelovao i na polju zaštite ljudskih prava, pa je tako Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH izrekla 2 preporuke po predstavkama TI BiH, među kojima je i potvrda da su željeznice u oba entiteta diskriminirale osobe bez položenog stručnog ispita prilikom zapošljavanja.
TI BiH je nastavio djelovati u pravcu suzbijanja sukoba interesa te je nakon prijave TI BiH Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH utvrdila da je direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH, Draško Milinović, u isto vrijeme bio na čelu Teniskog saveza RS koji je dobio značajna sredstva iz proračuna za izgradnju teniskih terena u Banjoj Luci, za što je kažnjen obustavom 10% plaće u narednih 6 mjeseci.
“Na sličan način, TI BiH je štitio javni interes u oblasti zaštite prirodnih resursa pa je tako Federalno tužiteljstvo Federacije BiH poništilo odluku Kantonalnog tužiteljstva Srednjobosanskog kantona i naredilo istragu protiv odgovornih osoba za neplaćanje koncesionih naknada u vrijednosti preko 1,7 milijuna KM”, priopćeno je iz TI BiH.
