Dok američki predsjednik Donald Trump u sklopu svoje protukineske politike pritišće Europsku uniju da se odrekne unosne trgovinske suradnje s gospodarski i tehnološko zahuktalom Kinom u korist trgovine sa Sjedinjenim Državama, dotle samom SAD-u prijeti novi veliki problem – onaj s odljevom mozgova. I to, ni manje ni više nego upravo u Kinu, koju je američka nacionalna strategija već ranije definirala kao svog najvećeg globalnog konkurenta u svim sferama u borbi za dominaciju u 21. stoljeću.
O toj temi u ponedjeljak, 29. rujna, piše američki CNN.
Nuklearni fizičar s Princetona. Strojarski inženjer koji je pomogao NASA-i istražiti proizvodnju u svemiru. Neurobiolog američkog Nacionalnog instituta za zdravlje. Slavni matematičari. I više od pola tuceta stručnjaka za umjetnu inteligenciju. Popis istraživačkih talenata koji napuštaju SAD kako bi radili u Kini je blistav – i raste. O tome u ponedjeljak piše CNN.
Najmanje 85 znanstvenika u usponu i etabliranih koji rade u SAD-u pridružilo se kineskim istraživačkim institucijama s punim radnim vremenom od početka prošle godine, a više od polovice ih je prešlo 2025., prema podacima CNN-a – trend za koji stručnjaci kažu da će se proširiti dok Bijela kuća nastoji smanjiti istraživačke proračune i pojačati nadzor nad stranim talentima, dok Peking povećava ulaganja u domaće inovacije.
Većina ih je dio takozvanog obrnutog odljeva mozgova koji dovodi u pitanje dugoročnu sposobnost SAD-a da privuče i zadrži vrhunske strane znanstvenike – jedinstvenu kvalitetu koja je poduprla njegov status neospornog svjetskog lidera u tehnologiji i znanosti tijekom razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.
A to bi moglo utjecati na utrku između Washingtona i Pekinga za dominaciju u industrijama koje oblikuju budućnost, poput umjetne inteligencije, kvantnog računarstva, poluvodiča, biotehnologije i inteligentne vojne opreme.
Zoran Meter: Dok Ursula ludi za ‘zelenilom’, u Njemačku se vraća ugljen; Kina i Rusija imaju svoju logiku
Kineska vlada godinama traži talente
Kineska vlada godinama traži načine za privlačenje talentiranih međunarodnih znanstvenika, uključujući tisuće kineskih istraživača koji su napustili zemlju kako bi stekli više diplome u SAD-u i drugim zemljama, od kojih su mnogi postali pioniri i lideri u američkoj znanosti i tehnologiji.
Ta je misija postala još važnija jer SAD održava strogu tehnološku kontrolu nad Kinom, a kineski čelnik Xi Jinping sve više smatra kako je sposobnost zemlje za inovacije jedini put do ekonomske sigurnosti.
Sada, dok administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa vrši pritisak za masovno smanjenje saveznih istraživačkih proračuna, pojačava vladin nadzor nad istraživanjem, dramatično povećava cijenu H1-B viza za specijalizirane strane radnike i koristi savezno financiranje kao polugu protiv sveučilišta, misija dobiva poticaj.
Kineska sveučilišta promjene u SAD-u vide kao “Trumpov dar” koji će im pomoći da zaposle više talenata višeg kalibra, prema riječima Yu Xiea, profesora sociologije na Sveučilištu Princeton, koji je razgovarao s CNN-om tijekom posjeta kineskim sveučilištima ranije ove godine.
„Vidjet ćete širenje novih, ojačanih i poboljšanih istraživačkih programa i programa obuke u svim različitim područjima unutar Kine“, rekao je Xie.
Jedan headhunter u istočnoj Kini, koji se fokusira na zapošljavanje inozemnih tehnoloških stručnjaka za tržišni sektor, uključujući industriju poluvodiča, rekao je za CNN da bi promjene u SAD-u mogle povećati broj prijava za vladin program financiranja u kojem je specijaliziran.
Američki Kongres spreman je odbaciti neka od najdrastičnijih smanjenja financiranja istraživanja koje je predložila Trumpova administracija za nadolazeću fiskalnu godinu. No potezi za ukidanje financiranja i preoblikovanje znanosti posljednjih mjeseci – kao i pojačani nadzor međunarodnih studenata i istraživača koji se prijavljuju za vize – već su utjecali na akademske laboratorije i ostavili trajne neizvjesnosti za znanstvenike.
Zabrinutost i tjeskoba posebno su izraženi kod istraživača s vezama s Kinom, zemljom koja dugo šalje više doktoranata znanosti i inženjerstva u SAD nego bilo koja druga.
Opasni nedostatak podmornica u mornarici SAD-a: Veliki problemi, dok im Kina puše za vratom
Trumpove vize kineskom studentima
Trumpova administracija je ranije ove godine koristila vize za kineske studente kao adut u trgovinskom pregovaranju. U srpnju su zakonodavci pozvali na ponovno pokretanje Kineske inicijative, vrlo kontroverznog američkog programa nacionalne sigurnosti pokrenutog tijekom Trumpovog prvog mandata, a kasnije otkazanog zbog zabrinutosti da je potaknuo sumnju i pristranost prema akademicima kineskog podrijetla.
Kina je posljednjih godina pozdravila sve veći broj akademika iz SAD-a i cijelog svijeta, budući da su vlastite sposobnosti i ambicije zemlje u znanosti porasle. A niz najnovijih poteza bio je u pripremi prije Trumpovog povratka u Bijelu kuću. No, zajedno, trenutne promjene u Americi mogle bi dovesti do značajnijeg otvaranja za kineske institucije.
Nedavni uvodnik u glasilu Komunističke partije, People’s Daily, pokazao je kako Peking vidi tu priliku, nudeći Kinu kao „sigurnu luku“ i „platformu za izvrsnost“ kineskim i kinesko-američkim znanstvenicima podložnim „nepromišljenom uplitanju“ „neke zapadne zemlje“.
Zoran Meter: Evo što je Rusija izabrala između Trumpovog prijedloga na Aljasci i strateške suradnje s Kinom
‘Nacija napreduje’
Dugogodišnji napori Kine da zadrži i zaposli talente potpomognuti su i drugim čimbenikom: vlastitim gospodarskim usponom zemlje i njezinom rastućom znanstvenom snagom.
Toj transformaciji svjedočio je Lu, kemičar proteina sa Sveučilišta Fudan, koji je rekao da je Kina, kada je 1989. odlučio nastaviti poslijediplomski studij u SAD-u, bila „siromašna, s ograničenim resursima te znanstveno i tehnološki zaostala“.
„Ne bih imao iste mogućnosti za rast kao akademski istraživač da sam u to vrijeme ostao u Kini, na čemu sam zauvijek zahvalan svojoj novoj domovini“, rekao je.
No mnogo se toga promijenilo u Kini u desetljećima koja su uslijedila, budući da je gospodarstvo zemlje brzo raslo, a vlada povećala potrošnju na istraživanje i razvoj. Kina je 2023. godine potrošila više od 780 milijardi dolara na istraživanje i razvoj, u usporedbi s otprilike 823 milijarde dolara iz SAD-a, prema najnovijim podacima OECD-a, kojima se mjeri bruto domaća potrošnja.
„Nacija napreduje kada napreduju njezina znanost i tehnologija“, rekao je kineski čelnik Xi Jinping publici akademika, vodećih znanstvenika i visokih dužnosnika u Pekingu tijekom značajnog govora prošlog ljeta. Xi je obećao da će zemlja do 2035. postati „snažna“ i samostalna nacija u znanosti i tehnologiji.
Zoran Meter: Krah politike Zapada prema ovoj ključnoj zemlji zbog Trumpove kobne greške. Evo što slijedi
