Prva procjena koju je objavio Državni zavod za statistiku otkriva kako je inflacija u ožujku u našoj zemlji porasla na 4,8 posto. Brojke su to kojima treba pridodati i Eurostatove podatke koji ukazuju na to da je Hrvatska u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, ali i brojke koje nisu promakle ni ministru financija Tomislavu Ćoriću koji je otvoreno poručio kako ćemo vjerojatno i imati jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni što je ocijenio neohrabrujućim.
”Indeks potrošačkih cijena takav je zbog udara koji je došao od rasta cijena energenata u cijelom svijetu pa i u Hrvatskoj. Tome pridonosi i sektor usluga”, kazao je resorni ministar napominjući kako je cijena industrijskih proizvoda također u padu. Ćorić međutim naglašava kako niti jedna članica Europske unije ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok uz opasku da je hrvatska ekonomija spremna i funkcionira normalno.
U Ćorićevom resoru nisu ravnodušni
Ekonomija možda jest spremna no daleko od očiju javnosti u Ćorićevom resoru ne kriju zabrinutost potvrđujući kako je pred nama još jedan težak i nadasve neizvjestan period iako su i u Ministarstvu financija svjesni da je indeks potrošačkih cijena refleksija vanjskih udara. Uz energetski šok teško je ne primijetiti i značajan porast cijena uskrsnih košarica. Sve se to odražava na građane koji se suočavaju s brzinom rasta cijena koju mnogi financijski ne mogu ni popratiti, ni izdržati.
Vlada pak u strahu i od potencijalnih socijalnih nemira građanima kao jamstvo stabilnosti u ovim teškim vremenima i krizi koju je pompozno najavio sami premijer Andrej Plenković kao jamstvo stabilnosti nudi 10.paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu težak 450 milijuna eura čiji je glavni cilj ublažiti udar rasta cijena energenata i zaštita standarda najugroženijih skupina.
Ključne mjere za obuzdavanje cijena uključuju tako nastavak ograničavanja marži i trošarina na gorivo kao i to što cijene plina i struje za kućanstva, javni i neprofitni sektor te malo poduzetništvo ostaju nepromijenjene. Vlada će kako su komunicirali pomoći i socijalno ugroženim građanima potporama za podmirivanje troškova energije dok bi ostatak građanstva Vladine mjere trebao konzumirati kroz to što vladajući ne kane ukida mjere ograničavanja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda unatoč pritiscima.
Osjete li građani mjere?
Pitanje je međutim koliko te mjere građani u realnosti uistinu osjete jer iako plaće nominalno rastu inflacija naprosto pojede taj prirast pa građani za iznos novca u trgovinama u konačnici dobivaju osjetno manje nego prošle godine. Pri tome se najveći udar osjeća na hrani i uslugama, a kako je ožujak u znaku Uskrsa porast cijena osnovnih namirnica kao što su jaja ili meso izravno povećava troškove blagdanskog stola. Ništa bolja situacija nije ni sa novcima na bankovnim računima koji gube na vrijednosti pošto kamatne stope na štednju ne prate stopu inflacije.
Visoke cijene usluga odražavaju se i na potrošačke navike pa se značajan dio građana bazira na nužne troškove kao što su režije i prehrana. Mada Vlada uistinu subvencionira struju i plin, cijene naftnih derivata na crpkama i dalje osciliraju pa se to dakako dugoročno reflektira i na cijene prijevoza kao i dostave, a to se lančano odražava na cijene svih ostalih proizvoda pa u konačnici nije teško zaključiti da prosječan Hrvat u ovom trenutku živi skuplje nego bilo koji drugi građanin eurozone. To razumljivo stvara dodatan pritisak na kućne budžete posebice kod umirovljenika i obitelji s nižim primanjima čijim se problemima ne nazire kraj.
I naš sugovornik iz ministarstva financija objašnjava nam da Vlada novim paketom mjera pokušava zadržati cijene struje i plina međutim za to vrijeme raste pritisak na ostale kategorije pa se i u narednom periodu očekuje daljnji rast cijena osnovnih namirnica odnosno hrane i pića radi prelijevanja troškova energije i globalnih poremećaja.
Očekuju se nova poskupljenja
Da je tome tako naslućuju i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca iz koje su upozorili da bi baš poskupljenje hrane moglo podići inflaciju prema pet posto. Kada je o poskupljenjima riječ valja podsjetiti da su nedavno i vodeći operateri poput A1 i HT-a najavili usklađivanja cijena svojih usluga sa godišnjom stopom inflacija, što obično na snagu stupa baš u proljetnim mjesecima. Cijene naftnih derivata na benzinskim postajama ostaju podložne promjenama svakih dva tjedna, a u HNB-u u tom kontekstu upozoravaju na divljanje cijena energenata na globalnom tržištu koje će izravno utjecati na maloprodajne cijene u našoj zemlji koja se nalazi na korak do turističke predsezone.
I u tom se sektoru odnosno u ugostiteljstvu i smještaju očekuje rast cijena što je uostalom tradicionalan trend koji prati visoku inflaciju u uslužnom sektoru. Već su ranije najavljena poskupljenja u kategorijama kao što je registracija vozila pa i dio komunalnih naknada, a naš sugovornik ne odbacuje mogućnost dodatnog poskupljenja duhana i cigareta radi usklađivanja trošarina. Skok inflacije ima i snažan politički predznak, priznaju u vladajućim redovima dodajući da je i premijer Andrej Plenković svime ovime doveden u neugodnu situaciju.
Podaci kojima svjedočimo služe kao pogon za oporbu koja je Vladu već počela optuživati za nesposobnost u kroćenju cijena. To što je Hrvatska sada i službeno najgora u eurozoni direktno se održava narativ o uspješnom uvođenju eura kao stabilizacijskom faktoru. Premda Plenković redovito pa i u ovoj krizi predstavlja svoje famozne pakete pomoći razbacujući se brojkama i milijunima, realnost na policama građanima ukazuje na to da te mjere ipak ne daju željene rezultate pa stoga i u vladajućim redovima strahuju od toga da bi se nastavak krize ipak mogao reflektirati na stabilan rejting HDZ-a kojega do sada nisu uspjele pokolebati brojne afere.
Strah za rejting
Svjesni toga u HDZ-u očekuju da će Plenković i ministri pojačati retoriku protiv neopravdanog poskupljenja ne bi li dio odgovornosti prebacili na privatni sektor što bi moglo rezultirati potencijalnim sukobom s bankama i trgovačkim lancima koje ukoliko ova krizna situacija potraje očekuju strože kontrole. Gdje su Vlada, mjere i poskupljenja tu su i sindikati javnih i državnih službi koje će visoka inflacija potaknuti na traženje novih povećanja osnovica pošto se ona ranije ionako već istopila što stvara opasnost od dodatnog pritiska na državni proračun ma koliko Plenković nastojao uvjeriti javnost u tezu o vanjskim šokovima na koje mi nismo u mogućnosti utjecati.
Košmar je ovo koji od Plenkovića iziskuje da se profilira u kriznog menadžera koji će javnosti ponuditi još konkretnije, opipljive mjere za stabilnost i gospodarski rast. A dok Plenković smišlja strategiju za ova krizna vremena oporba teško da će mirovati, i ona lijeva i ona desna predvođena Mostom koji već dugo ustraje na tezi da su njihova upozorenja o tome kako će euro donijeti poskupljenja pala na plodno tlo, što djelomice potvrđuju i ovi poražavajući rezultati kojima upravo svjedočimo.
Ljevica je pak predvođena SDP-om i Možemo na Plenkovića već udarila, a u HDZ-u očekuju i udar sindikalnih lidera pa čak i udar predsjednika Milanovića koji se s vremena, na vrijeme ipak očeše o Vladu i po pitanju gospodarskih tema. Koliko je ovo izazovna situacija za Plenkovića toliko je možda još izazovnija za nedavno imenovanog ministra financija Ćorića koji i jest glavni kreator proračuna i ekonomskim politika pa je samim time izravno odgovoran za obuzdavanje inflacije.
Udar iz oporbe
To što je Hrvatska u ovom času najlošija u eurozoni sugerira da su dosadašnji modeli zaštite tržišta i ograničavanja cijena podbacili u usporedbi sa onime što se čini u ostalim zemljama u EU. Sreća je po Ćorića u tome što je tek nedavno stigao u ministarstvo financija pa odgovornost za ove rezultate još uvijek može prebaciti na svoje prethodnike, međutim, ta sreća nije dugog vijeka čega je očito i on svjestan pa zato i jest počeo otvoreno komunicirati o tome da situacija nije ohrabrujuća. Kao svaki iskusan političar Ćorić se u isti mah brani od optužbi da Vladine mjere gase požar, a ne rješavaju uzrok pa će u toj retorici vrlo vjerojatno ustrajati i u narednom periodu prepunom izazova prebacujući odgovornost za krizu i na sukob na Bliskom istoku što doduše nije sasvim daleko od istine.
Visoka inflacija znači da će Ćoriću na vrata zakucati i svi ministri pa i sindikati tražeći dodatni proračunski novac za veće plaće i mirovine pa će se on kao čuvar državne blagajne naći u situaciji gdje će birati između produbljivanja proračunskog deficita ili daljnjeg pada standarda građana. Kao ministar financija u zemlji s najvećom inflacijom Ćorić će kako kaže naš sugovornik doći pod povećalo Europske središnje banke što sužava hrvatski prostor za manevar i izaziva dodatne dvojbe jer se od ministra financija u jednu ruku očekuje fiskalna disciplina, dok u drugu ruku javnost traži mjere koje su uglavnom političke i populističke.
Pojednostavljeno rečeno Ćoriću koji je tek ušao u Vladu slijedi hladan tuš i najteži dio mandata prepun balansa između prazne državne blagajne i rekordnih poskupljenja u trgovinama pri čemu se mora nositi i sa zakašnjelim reakcijama svojih prethodnika koji su bili usmjereni na pogrešne ciljeve umjesto da su inzistirajući na provedbi reformi izgradili otporan sustav.
